Predsjedništvo BiH razmatralo je danas su brojne tačke dnevnog reda, među kojima su davanje agremana ambasadorima te potpisivanje međunarodnih sporazuma, ali jedno od najvažnijih pitanja koje je razmatrano je bilo pitanje migracija, potvrdio je to novinarima u Sarajevu nakon sjednice predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Kako je obrazložio, razmatrana je Informacija o stanju migracija u BiH za mjesec maj koju je prezentirao ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, ali je Džaferović tražio da se razmatra i aktuelna situacija kada je u pitanju migrantska kriza.
Predsjedništvo je prihvatilo tu informaciju, ali je ponudilo i nekoliko odluka koje bi trebale pomoći da se lakše upravlja migrantskom krizom među kojima je i zaštita granice BiH, kako i postepeno smanjenje broja migranata u BiH.
Ponovo je zatraženo od Vijeća ministara BiH da konačno Predsjedništvu dostavi sveobuhvatan plan i program rješavanja migrantske krize, a Vijeće ministara danas je zaduženo da u svrhu bolje zaštite državne granice osigura kadrovsko i materijalno jačanjem Granične policije BiH.
Od Vijeća ministara i Ministarstva sigurnosti zatražena je i adekvatna koordinacija svih policijskih agencija u BiH radi zaštite državne granice i lične i imovinske sigurnosti građana i očuvanja javnog reda i mira jer, kaže Džaferović, te koordinacije do sada nije bilo.
Također, zatraženo je i ubrzanje procedura vezanih za zaključivanje ugovora o readmisiji sa državama iz kojih migranti dolaze, a prije nekoliko dana takav interes za sada je iskazala Islamska Republika Pakistan te bi ugovor trebao finaliziran prije nego što Džaferović otputuje u tu zemlju što je planirano za oktobar.
– Predsjedništvo je zaključilo i da se smještaj za migrante mora izmjestiti iz naseljenih područja i zadužili smo Vijeće ministara da u tu svrhu odmah iz budžetske rezerve izdvoji pet miliona KM i da u tu svrhu, a zatražena je podrška Evropske komisije – podvukao je Džaferović.
Na sjednici Predsjedništva BiH zatraženo je od Vijeća ministara BiH, s obzirom na pandemiju koronavirusa, da se omogući ulazak u BiH za državljane Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Kine i Turske i to na recipročnoj osnovi u skladu sa stavovima zdravstvenih autoriteta koji upravljaju zdravstvenim aspektom pandemije.
Budući da je član Predsjedništva Bih Milorad Dodik najavio pokretanje vitalnog nacionalnog interesa zbog jedne od tačaka dnevnog reda – “Memorandum o razumijevanju između Centralne izborne komisije BiH i Međunarodne fondacije za izborne sisteme (IFES)” – čime se trebalo osigurati da ta organizacija brine za cyber sigurnost tokom izbora, Džaferović smatra da je to pitanje danas bespotrebno problematizirano.
– Postoje razne agencije koje posmatraju izbore u svim državama svijeta, a ljudi iz te organizacije niti bi donosili odluke niti bi imali ovlaštenja osim da pomažu našem osoblju u provođenju izbora. Želimo izbornu sigurnost i vjerno iskazanu volju građana i ovaj angažman je predviđen upravo zbog toga – pojasnio je Džeferović.
Osvrnuo se i na pitanje podrške Deklaraciji Evropske unije koja se tiče izbora u Bjelorusiji, potvrdivši da je član Predsjedništva Željko Komšić i on za to da se deklaracija podrži, ali je Dodik bio protiv toga.
Predsjedništvo je, naime, obaviješteno da se Ministarstvo vanjskih poslova BiH već pridružilo uime BiH toj deklaraciji, a ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković Džaferoviću je u telefonskom razgovoru pojasnila da je to urađeno jer BiH generalno podržava stavove EU kada je u pitanju međunarodna i vanjska politika.
– No, za to je nadležno Predsjedništvo BiH i mi ćemo tu stvar vratiti i razmatrati je u Predsjedništvu jer je u pitanju vanjska politika – zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Fena