Tema Svjetskog dana voda 2022. godine su podzemne vode, a kampanje se provode pod zajedničkim nazivom “Podzemne vode – otkrivanje skrivenog – navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Podzemne vode su sakrivene, ali njihov uticaj se vidi posvuda. Izvan pogleda, ispod naših nogu, podzemne vode su skriveno blago koje obogaćuje naše živote. U najsušnijim područjima svijeta, to je ljudima često jedina dostupna voda.
To je neophodno imati na umu neprestano, a pogotovo na dan koji se 22. marta svake godine globalno, u cijelom svijetu, obilježava s namjerom da se skrene pažnja na potrebu zaštite voda.
Gotovo sva tečna slatka voda u svijetu je podzemna voda, koja omogućava opskrbu pitkom vodom, sanitarne sisteme, poljoprivredu, industriju i ekosisteme. Na mnogim mjestima ljudskim aktivnostima se prekomjerno koriste i zagađuju podzemne vode. Na drugim mjestima jednostavno ne znamo koliko vode ima dolje.
– Podzemne vode će odigrati ključnu ulogu u prilagođavanju klimatskim promjenama. Moramo raditi zajedno na održivom upravljanju ovim dragocjenim resursom. Podzemne vode mogu biti izvan vidokruga, ali ne smiju biti izvan naših misli. Podzemna voda je voda koja se nalazi pod zemljom u izdanima, koji su geološke formacije od stijena, pijeska i šljunka koje zadržavaju značajne količine vode – ističu iz INZ-a.
Podzemne vode napajaju izvore, rijeke, jezera i močvare i prodiru u okeane. Podzemne vode se uglavnom obnavljaju kišom i snježnim padavinama koje se infiltriraju u tlo. Podzemne vode se mogu izvući na površinu pomoću pumpi i bunara. Gotovo sva tečna slatka voda na svijetu je podzemna voda. Život ne bi bio moguć bez podzemnih voda, tvrde stručnjaci.
Većina sušnih područja svijeta u potpunosti ovisi o podzemnim vodama. Podzemne vode opskrbljuju veliki dio vode koju koristimo za piće, kanalizaciju, proizvodnju hrane i industrijske procese.
Podzemne vode su takođe od ključne važnosti za zdravo funkcioniranje ekosistema, kao što su močvare i rijeke. Prekomjerna eksploatacija podzemnih voda može dovesti do nestabilnosti i slijeganja zemljišta, a u priobalnim područjima i do prodora morske vode ispod kopna.
Podzemne vode se prekomjerno koriste u mnogim područjima, gdje se više vode zahvata iz akvifera nego što se obnavlja kišom i snijegom. Kontinuirano prekomjerno korištenje na kraju dovodi do iscrpljivanja resursa.
One su zagađene u mnogim područjima i remedijacija (oporavak) je često dug i težak proces. To povećava troškove obrade podzemnih voda, a ponekad čak i onemogućava njihovu upotrebu.
Na drugim mjestima ne znamo koliko podzemnih voda leži ispod naših nogu, što znači da možda ne uspijevamo iskoristiti potencijalno vitalni vodni resurs.
Istraživanje, zaštita i održivo korištenje podzemnih voda bit će ključno za preživljavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i zadovoljavanje potreba rastuće populacije.
Podzemne vode su oduvijek bile kritično važne, ali nisu u potpunosti prepoznate. Moramo zaštititi podzemne vode od zagađenja i koristiti ih na održiv način, uravnotežujući potrebe ljudi i planete.
Vitalna uloga podzemnih voda u vodovodnim i sanitarnim sistemima, poljoprivredi, industriji, ekosistemima i prilagođavanju klimatskim promjenama mora se odraziti u kreiranju politike održivog razvoja.
Ključne poruke kampanje Svjetskog dana voda 2022 su da su podzemne vode nevidljive, ali je njihov uticaj svuda vidljiv. Gotovo sva tečna slatka voda u svijetu je podzemna voda, koja osigurava opskrbu pitkom vodom, sanitarne sisteme, poljoprivredu, industriju i ekosisteme.
– Ono što radimo na površini važno je pod zemljom. Moramo koristiti samo bezopasne, biorazgradive proizvode na tlu i koristiti vodu što je moguće efikasnije. Podzemne vode prelaze granice. Moramo raditi zajedno na upravljanju prekograničnim resursima podzemnih voda. Ne možemo upravljati onim što ne mjerimo. Podzemne vode moraju biti temeljno istražene, analizirane i praćene. Podzemne vode će odigrati ključnu ulogu u prilagođavanju klimatskim promjenama. Moramo zaštititi i istražiti podzemne vode, uravnotežujući potrebe ljudi i planete – dodaju iz INZ-a.
Rast stanovništva, brza urbanizacija i ekonomski razvoj samo su neki od faktora koji pokreću povećanu potražnju za vodom, energijom i hranom.
U INZ-u ističu da je poljoprivreda najveći potrošač svjetskih resursa slatke vode, a više od jedne četvrtine energije koja se koristi u svijetu troši se na proizvodnju i opskrbu hranom. Prehrana globalne populacije za koju se očekuje da će dostići devet milijardi ljudi do 2050. zahtijevat će povećanje proizvodnje hrane za 60 posto.
Oko 40 posto sve vode koja se koristi za navodnjavanje dolazi iz akvifera. Naročito u zemljama sa nedostatkom vode, obezbjeđivanje jeftine energije za pumpanje podzemne vode za navodnjavanje može dovesti do iscrpljivanja podzemnih voda i opadanja kvaliteta vode, s potencijalno teškim posljedicama za one koji sada zavise od navodnjavanja podzemnim vodama.
Nadalje, upotreba gnojiva i pesticida u poljoprivredi predstavlja ozbiljnu prijetnju kvalitetu podzemnih voda; na primjer, nitrati su najčešći zagađivač resursa podzemnih voda širom svijeta. Izbjegavanje problema iscrpljivanja podzemnih voda zahtijeva koherentne politike o energiji, korištenju zemljišta i navodnjavanju.
Smanjenje bacanja hrane takođe može igrati važnu ulogu u smanjenju potrošnje vode.
Većina velikih svjetskih akvifera prelazi međunarodne granice. Oko 468 prekograničnih akvifera je identifikovano širom svijeta, stoga velika većina zemalja dijeli resurse podzemnih voda.
Globalno, od osam najvećih akvifera pod opterećenjem, šest je prekogranično. Neki od ovih akvifera nisu obnovljivi, kao što su nubijski i vodonosni sistemi sjeverozapadne Sahare.
U posljednjih 20 godina postignut je značajan napredak u osnovnoj procjeni prekograničnih vodonosnih slojeva. Međutim, rijetki su primjeri strukturalne i formalizirane saradnje među zemljama koje dijele akvifer.
Među više od 200 analiziranih sporazuma o međunarodnim rijekama i jezerima, samo nekoliko njih uključuje posebne odredbe o podzemnim vodama. U ovom trenutku, samo nekoliko prekograničnih akvifera je regulisano međunarodnim sporazumom. Sa sve većim korišćenjem resursa podzemnih voda širom sveta, potreba za jačom specifičnom saradnjom na prekograničnim podzemnim vodama postala je sve očiglednija i hitnija.
Postoje ograničenja za korištenje podzemnih voda, kao što su kvalitet podzemnih voda i visoki troškovi zahvatanja (iz dubokih vodonosnih slojeva). Nadalje, podzemne vode nisu uvijek dostupne u dovoljnim količinama na mjestima gdje postoji najveća potražnja ljudi za vodom. Na primjer, regija Azije i Pacifika ima najnižu dostupnost vode po glavi stanovnika u svijetu, a predviđa se da će se korištenje podzemnih voda u regiji povećati za 30 posto do 2050, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.