Svako godišnje doba sa sobom nosi svoje posebnosti i iziskuje određeni režim prehrane zbog specifičnih potreba organizma uslijed vanjskih faktora, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Voda, voće, povrće…
Budući da su nam konačno došli vrući ljetni dani, jako je važno svoju prehranu prilagoditi trenutnim uvjetima, kako bi vaš organizam mogao što lakše podnositi visoke ljetne temperature.
-Upravo povišene ljetne temperature, koje rezultiraju povišenom temperaturom tijela, a potom i znojenjem, mogu dovesti do pretjeranog gubitka tjelesnih tekućina, odnosno do dehidracije tijela. Simptomi dehidracije su glavobolja, suha koža, suha usta i jezik s gustom slinom, ubrzani otkucaji srca, grčevi u nogama i rukama, mučnina, povraćanje, ističe nutricionistica INZ-a Maja Trifković.
Na dehidraciju su posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenog imuniteta. Stoga je ljeti, prije svega, jako važno voditi računa o pravilnoj i dovoljnoj hidraciji organizma.
Voda je najbolje piće za rehidraciju, bez dodatnih kalorija. Trudite se tokom ljetnih mjeseci piti minimalno 8-10 čaša vode dnevno, što ćete, naravno, prilagođavati razini fizičke aktivnosti, budući da dodatna fizička aktivnost povećava potrebe za vodom, koja se gubi znojenjem.
Osim vodom, povećane potrebe za tekućinom ljeti možemo nadoknaditi i svakodnevnim unosom sezonskog voća i povrća bogatog vodom (lubenica, jagoda, dinja, breskva, paradajz, krastavac, paprika, zelena salata,…) te cijeđenim nezaslađenim voćnim sokovima, aromatiziranim vodama, izotoničnim napitcima, naročito ukoliko se bavite nekom jačom fizičkom aktivnošću, zatim fermentiranim mliječnim proizvodima niskog udjela masti, ali i supama i povrtnim čorbama, koje će ujedno nadoknaditi i znojenjem izgubljene elektrolite.
Osim o dovoljnoj hidraciji organizma, ljeti treba voditi računa i o tome da se naša prehrana zasniva na laganoj, lakše probavljivoj hrani, bogatoj vlaknima. Upravo ljeti, organizam prirodno traži hranu s manjom količinom masnoća, a bogatu vlaknima, vitaminima, mineralima i vodom.
Stoga, potrudite se u svoje ljetne jelovnike uvrstiti što više sezonskog voća i povrća, kojeg u ovom dijelu godine, ima u izobilju. Preporučuje se konzumiranje više laganih obroka na dan (tri glavna obroka i dva međuobroka) radi ubrzanja metabolizma i poticanja probave, bez osjećaja težine te povećanja energije i vitalnosti.
Neka vaši obroci izgledaju što šarenije, pripremajte što više laganih povrtnih salata za prilog, ali i kao glavno jelo uz dodatak integralnih žitarica, mahunarki, nemasnog mesa peradi ili ribe.
Za užinu pripremajte razne voćne salate od voća svih boja, kako biste se opskrbili vitaminima, mineralima i dovoljnom količinom antioksidansa, koji nam ljeti posebno trebaju u borbi protiv slobodnih radikala, nastalih kao posljedica izlaganja štetnom sunčevom zračenju.
Budite kreativni, djeci ponudite zdraviju alternativu klasičnim kupovnim slasticama, za užinu napravite domaći sladoled ili jogobellu od bobičastog voća i jogurta s niskim udjelom masti ili energetske pločice od žitarica i kombinacije bobičastog, suhog i orašastog voća.
Izbjegavanje masne i prerađene hrane
Uvijek, ali ljeti posebno, treba izbjegavati obilne obroke, prženu, masnu i teško probavljivu hranu, preslanu i prezačinjenu hranu, suhomesnate proizvode i industrijski prerađenu hranu, zaslađene sokove, ali i pretjerane količine alkoholnih pića i pića bogatih kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma.
Masna i teško probavljiva hrana opterećava probavu, uzrokuje pojačano znojenje te može dovesti do dehidracije, a na kraju i do nakupljanja viška masnog tkiva, što nikom ne treba u vrućim ljetnim danima.
Ukoliko ljeto dočekate s viškom kilograma, ne trebate se brinuti- ovo godišnje doba idealno je za „topljenje“ kilograma jer nudi brojne aktivnosti na otvorenom kao što su trčanje, rolanje, vožnja biciklom, plivanje, rad u vrtu te brojne druge aktivnosti, koje će vam, uz nutritivno bogatu i laganu ljetnu prehranu, pomoći da se brže i lakše riješite suvišnih kilograma, ali i da poboljšate svoj imunitet i opće zdravstveno stanje.
aktuelno.ba / INZ