,,Dok god mi duše inspirišemo žive da govore umjesto nas,mi smo žive, a kada prestanu živi biti inspirisani da govore umjesto nas duša,ni živi više nisu živi, pa čak ni tada nismo mrtvi naspram njih!” – ovo je samo jedan od odlomaka iz knjige koja je danas predstavljena u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci „Derviš Sušić“ Tuzla. Autor ovog djela je apsolvent Odsjeka za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Mensur Pavica.
Promotori ovog filozofskog traktata bili su: akademik prof.dr. Enver Halilović, akademik prof.dr. Šefket Krcić, prof.dr. Mirsad Kunić, doc.dr. Mersada Nuruddina Agović i prof.dr. Sead Nazibegović.
Mesur Pavica je filozof, pjesnik, eseist i kritičar. Rođen je 1983. godine u Sarajevu.
Bio je predsjednik Studenskih etičko-estetičkih dijaloga “Susret ideja istoka i zapada”. Piše i objavljuje radove u listovima i časopisima. Sudjeluje na domaćim i međunarodnim simpozijumima i drugim skupovima. Autor je dosad tri objavljene knjige: 2011.- monodrama “Niti živ, niti mrtav”, 2019. – drama “Srebrenička tragedija – poslije smrti civilizacije”, 2019. – “Dokazi o postojanju Boga”. U svojim izlaganjima promotori su istakli važnost Pavičinog djela, njegov trud i zalaganje na objavljivanju knjige. Kazano je da ovo djelo ima kako književno-umjetničku, tako i filozofsku vrijednost.
Prvi promotor, akademik.prof.dr. Enver Halilović istakao je kako riječ „tragedija“ u naslovu ima duboko filozofsko značenje kojim se želi tragičnom okarakterisati cijela jedna civilizacija koja je dopustila da se desi genocid u Srebrenici. Prisutnima je akademik Halilović objasnio temeljnu razliku između smrti kao prirodne činjenične, neminovnosti i jedine izvjesnosti na ovom svijetu, i smrti koja je nasilna, protiv prirode i Božije volje, pa samim time i tragična. Akademik prof.dr. Šefket Krcić pričao je o autoru knjige, Mensuru Pavici, njegovim ranijim radovima i pronicljivosti. Akademik Krcić istakao je da je ovom knjigom Pavica doprinio pozicioniranju Filozofskof fakulteta u Tuzli kao jedne ozbiljne institucije u kojoj se naučnim radom, osim nastavnog osoblja, bave i studenti.
Profesor Mirsad Kunić objasnio je žanrovsko određenje ovog djela, smještajući ga u žanr filozofskog traktata sa elementima drame. Docentica Agović naglasila je kvalitete ličnosti samog autora djela, posebno naglašavajući njegovu skromnost, pronicljivost, sklonost samokritici. Lektor djela, prof.dr. Sead Nazibegović je, između ostalog, kazao kako bi korisno bilo ovo djelo predstaviti i u formi pozorišne predstave. Sam autor djela, Mensur Pavica, objasnio je koliko mu je važna i dragocjena bila pomoć svih promotora njegovog djela.
S posebnim emocijama naglasio je koliko su važnu ulogu u njegovom filozofskom razvoju odigrali profesori Enver Halilović i Šefket Krcić, te im se ovom prilikom najiskrenije zahvalio i time izazvao salvu emocija kod svih prisutnih.
Objasnio je i zašto smatra da je civilizacija koja je dozvolila da se desi genocid u Srebrenici mrtva. Naime, autor tvrdi da civilizacija koja pretenduje da se zove civilizacijom nije smjela dopustiti čin genocida u Srebrenici. A pošto ga je dopustila, civilizacija je mrtva. Jedini način da se civilizacija ponovo rodi jeste, kako autor kaže, da garantira da se Srebrenica više nikada i nikome ne ponovi, a savremena civilizacija nije u stanju dati takvu garanciju. Svakog onog ko negira genocid autor doživljava mrtvim, a svaku srebreničku žrtvu proglašava življom od ovakvih moralnih mrtvaca i utvara. U najkraćem, promocija je protekla u odličnoj atmosferi, a sa sigurnošću možemo tvrditi da bi na ovakvoj promociji, djelu i promotorima, Pavici mogli pozavidjeti i mnogo etabliraniji pisci današnjice.
M. P.
Komentari
Komentara
