Prošlo je punih dvadeset devet godina od pogibije velikog bosanskog gazije i šehida, Mujagić Fahrudina – Klihe, a sjećanja na njegov lik, njegov patriotizam i ljubav prema domovini i njegove herojske podvige u svim najelitnijim jedinicama Armije Republike Bosne i Hercegovine ne blijede, da je tako pokazali su i danas na dan njegove pogibije predstavnici dobitnika najvećih ratnih priznanja Armije RBIH.
Mujagic Fahrudin -Kliha je rođen 25. 04. 1972. godine u Dobrnji od oca Fazlage i majke Razije. Osnovnu i srednju elektrotehničku školu završio je u Tuzli. Iz bivše JNA je izašao devetog aprila i uz dosta muka i nevolja na putu iz Prokuplja se provukao do Tuzle.
Odmah po dolasku se prijavljuje u jedinice MUP-a gdje ostaje do formiranja 2. Tuzlanske brigade. Borio se kao diverzant na ratištima Smoluće, Čaklovića, Banj brda, Majevice, Gradačca, Brčkog. Na ratištu u Brčkom je ranjavan lakše. Kao hrabar i sposoban borac 3. februara 1994. godine prelazi u elitnu jedinicu “Crni labudovi” u Kaknju i sa ovom jedinicom se bori širom Bosne i Hercegovine, uglavnom gdje je bilo najteže probiti neprijateljske linije.
18. septembra 1994. godine Kliha odlazi na svoj posljednji zadatak na čuvenu Špicastu stijenu iznad Sarajeva. Trebalo je uništiti rov odakle je četnički snajper sijao smrt po građanima Sarajeva.
Fahrudin je uništio rov, postavio zastavu sa ljiljanima ali se nije uspio izvuci. Pogođen je četničkom zoljom zajedno sa svojim saborcem. Za ratne zasluge dobio je posthumno najveće ratno priznanje “Zlatni ljiljan”.
O životu i ratnom putu rahmetli Fahrudina govorio je predsjednik udruženja dobitnika najvećih ratnih priznjanja grada Tuzle, Edin Haračić-Klej, a u ime boraca mjesne zajednice Dobrnja se obratio Džambić Muradif -Čile, načelnik štaba 3. Tuzlanske brigade.
Za svoje ratne zasluge Mujagić Fahrudin – Kliha posthumno je odlikovan ordenom Zlatni ljiljan, a njegovo ime, njegova djela, herojski put, i san o slobodi za svakog dobronamjernog čovjeka koju nije dočekao ostaće upisani svijetlim slovima na mjestima i u knjigama u kojima se spominju velike bosanske gazije.
Komentari
Komentara
