Dio naučnih krugova pravi paralelu između arktičkog epikontinentalnog pojasa i Mjeseca i smatra da će i na Zemljinom satelitu doći do konkurentske borbe.
Različite zemlje težiće da dobiju dijelove prostora oko polova, gdje su najpovoljnija mjesta za izgradnju baza i za boravak ljudi.
Upravo na polovima je otkrivena značajna količina leda. Iz njega se može dobiti kiseonik za kosmonaute, voda za piće i vodonik, odnosno raketno gorivo.
Mjesec ima i prirodna bogatstva, među kojima i rijetke metale. Pored baza može biti razvijena rudarstva industrija.
Dobijanje metala na Mjesecu i njegov transport na Zemlju bilo bi izuzetno skupo. Ali kada zalihe metala na Zemlji budu pri kraju – Mjesecu neće biti alternative.
Ugovor o svemiru iz 1967. godine proglašava Mjesec “baštinom cijelog čovječanstva”.
Naučnici vjeruju da će na Mjesecu biti međunarodne kooperacije, ali da ispočetka neće biti veće privredne djelatnosti.
Sve dok ne postane jasno šta je sa komercijalne strane isplativo, postojaće zajednička naučna saradnja.
Što se tiče privrednika, u principu može im biti dozvoljeno da razrađuju Mjesečeva prirodna blaga, navode eksperti.(srna)