-
Saopštenje Ministarstva pravosuđa i uprave TK - 14 hours ago
-
Uprava policije MUP TK-a: Pronađeno i oduzeto oko 9 kg droge, jednom licu oduzeta sloboda - 2 days ago
-
BKC Tuzla: Prva repriza predstave za djecu „Pipi Duga Čarapa” u petak 26. aprila - 2 days ago
-
U radnoj posjeti Upravi policije boravili međunarodni policijski atašei i predstavnici delegacije Evropske Unije - 2 days ago
-
Praznik rada: Neradni dani su 1. i 2. maj - 2 days ago
-
O realizaciji Altas Partnerskap programa razgovarano u kabinetu ministra Omerovića - 2 days ago
-
Uprava policije MUP TK-a: Uspješno okončana kampanja “Poštuj život, ne oružje” FOTO - 2 days ago
-
Objavljen Javni poziv za učešće u IMPAKT inkubatoru poslovnih ideja - 2 days ago
-
Otvoren poziv za apliciranje iz Fonda raspoloživog za podršku investicijama iz dijaspore „Lokalni dijasporski investicijski fond“ - 2 days ago
-
Poziv na akciju čišćenja i druženje na obali jezera Modrac u nedelju, 28. aprila - 2 days ago
Smanjeni prinosi i lošiji kvalitet zrna žitarica
Vlada Tuzlanskog kantona je prihvatila Izvještaj o realizaciji žetve strnih žita u 2023. godini za područje Tuzlanskog kantona. Bitno je istaknuti da je na području našeg kantona u toku jesenje sjetve u 2022. i proljetne sjetve u 2023. godini, strnim žitima zasijano 4.913 ha poljoprivrednog zemljišta. Ovo je za 407 ha manje u odnosu na prethodnu godinu. Strnim žitima značajnije površine zasijane na području Lukavca, Gradačca, Kalesije, Tuzle, Živinica, Gračanice i Čelića što ukazuje da je sjetva ovih žita, zbog korištenja specifične mehanizacije u toku obrade i žetve, pogodnija na većim zemljišnim kompleksima. U odnosu na prethodnu godinu u Tuzli, Srebreniku, Banovićima, Kalesiji, Kladnju, Sapni i Teočaku je došlo do neznatnog povećanja, dok je u ostalim gradovima i općinama došlo do smanjenja površina zasijanih strnim žitima. Kada ej u pitanju sjetva, najveća površina zasijana je pšenicom, i to 3.146 ha ili na 64,03% sjetvenih površina. Sve ostale kulture zasijane su na preostalim 35,97% površine.
Kada je u pitanju žetva, ona je započela u trećoj dekadi juna mjeseca i trajala je do kraja jula, a povoljni vremenski uslovi tokom žetve uticali su da se žetva blagovremeno završi. S druge strane prosječni prinosi u odnosu na prethodnu godinu su dosta niži, na što su utjecali nepovoljni vremenski uslovi tokom proljeća koji su uslovili slabije nalijevanje zrna, pojava bolesti i polijeganje usjeva. Takođe, na smanjenje prinosa uticale su i visoke cijene đubriva, zaštitnih sredstava i goriva što je uslovilo kupovinu njihovih manjih količina, a samim tim oskudnijim đubrenjem, zaštitom i drugim agrotehničkim mjerama. Prema raspoloživim podacima sa terena, prosječni prinos pšenice u ovoj godini iznosio je 3,39 t/ha, što je za 1,32 t/ha manje u odnosu na prošlu godinu.
Ukupan prinos strnih žita u ovoj godini na području Kantona iznosio je 16.502,20 tona, što je za 3.451,60 tona, odnosno 14,40% manje u odnosu na prošlu godinu. Ukupan prinos pšenice u odnosu na prošlu godinu manji je za 5.846,60 tona, odnosno za 35,40%, prinos raži/tritikalea je manji za 621,85 tona, odnosno 23,93%, ječma za 813,65 tona, odnosno 21,47%, a ukupan prinos zobi je manji za 181,40 tona odnosno 16,95 %.
Ako se uzme da je na ovim prostorima prosječna potrošnja pšenice po stanovniku oko 120kg, ovogodišnja proizvodnja pšenice od 10.669,7 tona zadovoljava oko 20% potreba stanovništva Kantona.
Trenutna cijena otkupa pšenice je jako niska i iznosi od 0,29 do 0,35 KM/kg dok je prošle godine iznosila od 0,57 do 0,62 KM/kg. Razlog ovako niskim cijenama otkupa pšenice je na prvom mjestu dolazak jeftine ukrajinske pšenice na tržište Evrope kao i nešto lošiji kvalitet zrna.
aktuelno.ba