Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” Adil Kulenović, izjavio je danas u Sarajevu da niti jedna država na svijetu ne bi mogla biti stabilna, funkcionalna i prosperitetna, ukoliko bi se zasnivala na modelu etničkih blokada koji je nametnut Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Najavio je da će na današnjoj sesiji utvrditi i tekst platforme u smislu dogradnje Dejtonskog sporazuma koju će ponuditi da individualno potpišu ili prihvate intelektualci i svi javni radnici u BiH koji se slože s takvim idejama.
Jedna od uvodničara na sesiji profesorica Lada Sadiković smatra da su suštinski problem Bosne i Hercegovine diskriminatorske i odredbe koje blokiraju rad institucija države Bosne i Hercegovine.
Prema njenim riječima, ako se vratimo na 1995. godinu vidimo da su možda te odredbe imale neko opravdanje tada, „kada je postojala mogućnost određenog preglasavanja ili nepovjerenja da će jedna strana nadglasati drugu ili neku treću stranu“.
Sadiković smatra da je neophodo da se danas napravi pravična ravnoteža između etničkog i građanskog predstavljanja, a da se pri tome omogući efikasno i djelotvorno funkcioniranje državnih insatitucija, prije svega vlade države Bosne i Hercegovine.
Istaknula je da je krajnji trenutak da se pristupi po svim zahtjevima institucija u koje nastojimo da nas prime, te da reformišemo Ustav BiH, „donesemo novi ustav i omogućimo državi BiH da ispunjava svoje međunarodne obaveze“.
Profesor Zarije Seizović je naveo da je Dejtonski sporazum bio dobar u vrijeme kad je donesen, jer je imao nekoliko važnih postignuća.
On ističe da danas, 20 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ne možemo reći da smo u prisustvu mira, „ mi smo, ustvari, u odsustvu rata“.
Po njegovim riječima, Ustav BiH koji je dao državno-pravni okvir postojanja i funkcionisanja BiH je smišljen da ustvari napravi upravljanje konfliktom, a nikako njegovo okončanje.
Zaključio je da dok god u Bosni i Hercegovini postoje tri latentna ili manifestna etnonacionalna koncepta, dok god se zaštitom vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda želi postići boljitak, u isto vrijeme će zaštitom tih etnonacionalnih interesa unutar BiH, ustvari biti ugrožen njen nacionalni, odnosno državni interes.
Kulturolog iz Banje Luke Srđan Šušnjica, smatra kako nema nekog racionalnog, logičkog, humanog niti moralnog razloga zbog kojeg „današnji građani BiH još uvijek žive potpise tri mrtva čovjeka i zbog čega još uvijek živi politički kontekst njihovog rata i njihovog sukoba“.
Svi građani Bosne i Hercegovine moraju dati svoj maksimum da „pritisnu i domaće i međunarodne faktore da se pitanju Dejtona pristupi na sasvim novi način.
Video Player