Gradačac je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, koji ako već to niste učinili, trebate svakako posjetiti.
Ono što ovaj grad čini posebnim i plijeni pažnju svake razglednice ovog grada je Kula Husein-kapetana Gradaščevića, poznatija kao Kula Zmaja od Bosne, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada. Tokom naše posjete ovom prelijepom zdanju i kompleksu koji po našem mišljenju ispunjava sve norme i standarde lijepog i otmenog mjesta koje treba svakako posjetiti, nismo se mogli oteti dojmu da ovdje kao rijetko gdje, miriše duh istinske, lijepe i čiste Bosne i Hercegovine, za koju se borio vijekovima prije poznati Husein- kapetan Gradaščević.
Izgradnju gradačačke kule započeo je brat najpoznatijeg gradačačkog kapetana Husein-kapetana Gradaščevića, Murat-kapetan. Bilo je to 1765. godine. Gradnja je trajala gotovo stotinu godina. Gradaščevići, najpoznatija porodica iz Gradačca, koju je proslavio Husein-kapetan, u Bosnu i Hercegovinu je došla iz Ugarske.
Sama kula je visoka 18 metara, široka sedam i po, a debljina zidova koji je okružuju je metar. To i ne čudi jer je kula građena kao vojni kompleks, sistem odbrane grada, u kojem je bila smještena vojska i gradska administracija. Kada se popnete na čardak gradačake kule imate pogled na okolinu od 360 stepeni.
Tokom lijepih i sunčanih dana odavde se pruža pogled na pet gradova – Odžak, Bosanski Šamac, Orašje, Brčko i Modriču.
U užem kompleksu Kule Zmaja od Bosne nalazi se i Huseiija džamija koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine Sagradio je kapetan Husein Gradaščević 1826. godine i predstavlja njegov najveći arhitektonski doprinos. Nacionalni spomenik sastoji se od džamije, abdesthane, knjižnice, harema s nišanima i ulaznih vrata.
Kompleks Starog grada prostire se na 35 duluma, opasan je s kilometar dugim bedemima u koncentričnom krugu, a u njemu se, osim kule, nalaze još džamija Husejnija, Sahat-kula i kapi kule. Sve ove građevina izgradili su Gradaščevići. Stari grad obuhvata i dvije zgrade iz perioda Austro-ugarske, a to su gimnazija i biblioteka.
Prvi pisani dokaz o KulI Husein-kapetana Gradaščevića imamo tek u prvoj polovini 18. stoljeća i to od jednog kapetana iz Slavonskog Broda koji u svom putopisu navodi da se za vedrih dana može vidjeti kula u ‘Gračcu’
Kula se danas vodi kao kulturno-historijski spomenik i u vlasništvu je Grada Gradačca. Ona danas, osim kulturno-historijskog spomenika kojeg turisti posjećuju, služi i kao konačište i restoran. Čardak.
Projekat podržan od strane Turističke zajednice Tuzlanskog kantona