-
Gradonačelnik Lugavić potpisao 22 ugovora o dodjeli subvencije upraviteljima zgrada, ukupne vrijednosti 162.352,91 KM - 4 hours ago
-
Obavještenje o početku izvođenja radova na sanaciji kolovoza u ulici Đure Đakovića u MZ Ši Selo - 10 hours ago
-
Vjetrenica na UNESCO-vom popisu svjetske baštine - 10 hours ago
-
Kantonalno tužilaštva TK: Općinski sud Gračanica je objavio prvostepenu, a ne pravosnažnu presudu u predmetu „Rudnik soli“ Tuzla - 10 hours ago
-
Hronika 14. Kaleidoskopa: Počeo muzički dio programa festivala - 10 hours ago
-
Konkursi/oglas za prijem zaposlenika u osnovnim i srednjim školama Tuzlanskog kantona - 10 hours ago
-
Prezentovane poslovne ideje mladih iz Tuzle - 11 hours ago
-
Čestitka gradonačelnika i predsjedavajuće Gradskog vijeća Tuzle u povodu obilježavanja 27. jula – Dana ustanka naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine - 11 hours ago
-
Udruženje traheotomiranih osoba Tuzla: Kontinuirana podrška onkološkim pacijentima - 1 day ago
-
Započela je realizacija projekta „Sport Facilities Green Energy“ – SINERGY u Tuzli - 1 day ago
Voda koju pijemo je puna lijekova!
Možda nemate povišen krvni pritisak, ne patite od hroničnih bolova ili žgaravice, ali sa svakim gutljajem vode iz česme koju popijete gutate i male količine lijekova koji se koriste za liječenje tih bolesti. A uz to i razne druge farmaceutske bioprodukte.
To su pokazali rezultati novog istraživanja koje je provela Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA, Environmental Protection Agency).
Međutim, to nisu jedine loše vijesti – gorka je spoznaja i da zdravstveni stručnjaci zapravo nemaju pojma kako dugoročna izloženost niskim količinama tih lijekova utiče na ljudsko zdravlje.
Naime, ono što znaju jeste kako ti silni lijekovi završavaju u vodi (naša tijela ih otpuštaju dok mokrimo ili ih ljudi bacaju u WC školjke), te kako utiču na životinje u vodama (male količine estrogena u nekim lijekovima dovode do toga da mužjaci nose jajašca).
Lijekovi koji se izdaju na recept doktora u uputstvu imaju navedene moguće nuspojave za osobe koje ih uzimaju, ali šta je sa nama ostalima koji ih u organizam, kako se čini, unosimo posredno, odnosno pijući vodu?
Istraživanje provedeno u Klinici Mayo, objavljeno u junu ove godine, pokazalo je da čak 70 posto populacije SAD-a uzima neki lijek, a pretpostavlja se da je sličan postotak i u ostalim razvijenim zemljama, što je velika količina hemikalija koja se svakodnevno otpušta u vodu.
Zato, čak i ako inače jako pazite što konzumirate ili možda čak birate organske namirnice u nastojanju da u organizam unosite što manje hemikalija, voda koju pijete tokom dana može sav taj vaš napor baciti u vjetar.
Naime, čak niti voda koja se kupuje u prodavnicama ne garantuje potpunu sigurnost jer gotovo polovica flaširane vode potječe zapravo iz gradskih vodovoda, tvrde u Američkoj neprofitnoj organizaciji za kontrolu hrane i vode (Food & Water Watch).
Ako, pak, mislite da vas od uzimanja nepotrebnih lijekova mogu spasiti sistemi za kućno filtriranje vode, varate se. Iako se često reklamišu kao da mogu ukoniti tragove farmaceutskih sastojaka iz vode, stručnjaci iz Laboratory for Emerging Contaminants pri Univerzitetu u Arizoni upozoravaju da takvi sistemi mogu dodatno pogoršati stvar.
Naime, postupak oksidiranja kojim se farmaceutske hemikalije nastoje ukloniti iz vode zapravo pretvara te hemikalije u drugačije, nepoznate spojeve za koje se ne zna kako djeluju na ljudski organizam.(jutarnji)