Vlada Tuzlanskog kantona zaustavlja dalje propadanje državnog kapitala

Menprom

Na saniranje stanja u firmama čije poslovanje već duži niz godina nema perspektivu Vlada Tuzlanskog kantona je u proteklom periodu uložila najviše energije i fokus svojih aktivnosti usmjerila prema privredi i privrednicima Tuzlanskog kantona.

Reha Centar

Nažalost o većini ovih aktivnosti priča se pojedinačno i sporadično, a značaj i uloga Vlade umanjuje.

Od svog imenovanja Vlada je nastojala da analitički pristupi svakom problemu i da shodno njegovim posebnostima iznađe sistemsko ali po radnike najpovoljnije rješenje. Da stečaj nije poguban, i da može biti put ka boljoj budućnosti, jasno pokazuje primjer Dita-e, a očekujemo da TTU ubrzo bude i sličnoj, a vrlo moguće i znanto boljoj situaciji.

O aktivnostima ove Vlade svjedoči i nedavno objavljeni šestomjesečni izvještaj Centara civilnih inicijativa koji se veoma pohvalno odnosio prema aktivnostima i rezultatima ove Vlade Tuzlanskog kantona.

O pozitivnim trendovima u našem kantonu govore i zvanični podaci Agencije za statistiku BiH, Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Vanjskotrgovinske komore BiH, Federalnog zavoda za statistiku i Federalnog zavoda za zapošljavanje. Prema ovim izvorima evidentan je rast industrijske proizvodnje u TK za 3,5% u odnosu na prosjek iz 2014. godine, porast vrijednosti izvoza proizvoda iz Tuzlanskog kantona za 9,18%, te porast broja zaposlenih za 3,3% u odnosu na 2014. godinu.

Želimo podcrtati da Vlada u ovom sazivu ni u kojem momentu nije sudjelovala u gomilanju dugova i obaveza „Aide“, „Dite“, „TTU-a“, „Livnice čelika“, „Konjuha“ i sl., i ne može biti odgovorna za ono što je činjeno prije njenog imenovanja. Prethodni postupci poslovnih društava u većini slučajeva su se dešavali i uz prećutno odobravanje sindikata. U proteklom periodu iz budžeta Tuzlanskog kantona je ovim privrednim društvima za sanaciju parcijalnih problema i „gašenje požara“ dato oko 24 miliona KM. Rezultat takvog djelovanja jeste porast dugovanja u ovim preduzećima za više od dodatnih 70 miliona KM.

Fabrika obuće „Aida“ je već duže vrijeme bila kompanija bez perspektive, koja je svojim poslovanjem u posljednjih 20 godina stvorila obaveze i dugovanja desetak puta veće od vrijednosti svog kapitala. Tokom protekle godine Vlada Tuzlanskog kantona je zbrinula oko 350 radnika ove fabrike i time riješila veliki socijalni problem Tuzlanskog kantona. Nakon pokretanja stečaja, Vlada je kao vlasnik fabrike, preuzela obavezu da u naredne 3 godine uveže radni staž radnicima. Istovremeno je u prostore Aide u stečaju dovela strateškog partnera koji je svim radnicima, koji su iz „Aide“ poslani na „biro“ ponudio radni angažman u novoj kompaniji. Taj poziv i danas je otvoren, ali se dominantna većina radnika, među kojima i bivši predsjednik sindikata Hasan Užičanin, opredjelila za primanje socijalne naknade za period nezaposlenosti, koju primaju sa Zavoda za zapošljavanje. Plan strateškog partnera firme „Intral BH“ je da u iznajmljenim prostorima „Aide“ do kraja godine uposli oko 450 radnika, što je više nego što je u momentu pokretanja stečajnog postupka radilo u Aidi.

Tvornica transportnih uređaja Tuzla (TTU) je također kompanija, koja je zbog blokade računa, neizmirivanja obaveza prema radnicima i dobavljačima i drugih dugovanja poslovala sa blokiranim bankovnim računima. Poslovanje preko računa trećih lica, dodatno je usložilo situaciju u ovoj tuzlanskoj kompaniji, a i pored sredstava koje je TTU-u Vlada TK redovno doznačavala za pomoć u održavanju proizvodnje, dugovanja ove fabrike u proteklom su periodu porasla na iznos 3 puta veći od vrijednosti kapitala. Kao i za Aidu, jedina moguća solucija, jasno iskazana i u Mišljenju Ministarstva finansija TK, bilo je pokretanje stečajnog postupka. Kako bi zbrinula oko 200 radnika TTU-a Vlada je u saradnji sa Rudnikom mrkog uglja „Banovići“ i JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, iznašla najpovoljnije rješenje. Tim rješenjem bili su zadovoljni i radnici TTU-a na čelu sa predsjednikom sindikata Muhamedom Terzićem. Svjesni smo da se rješavanje ovog pitanja odvija nešto sporije, ali smo na tu mogućnost jasno upozorili radnike na sastanku sa premijerom FBiH Fadilom novalićem 9. novembra prošle godine. Vlada Tuzlanskog kantona, kao ni drugi partneri u ovom postupku i dalje su na istom opredjeljenju rješavanja ove problematike i konačne konkretne korake očekujemo krajem januara ili početkom februara ove godine.

Livnica čelika Tuzla, je u nešto kompleksnijoj situaciji kada je u pitanju socijalna problematika radnika. Veoma kompleksnom procedurom privatizacije i njenog poništavanja veliki broj radnika trenutno se vodi na evidenciji uposlenih u kompaniji „Bosnia valves“, preko koje je, zbog blokiranih računa, poslovala Livnica čelika. Vlada Tuuzlanskog kantona i dalje pokazuje svoju osjetljivost prema ovim radnicima i nastoji iznaći rješenje i zakonsko uporište da se ovi radnici vrate na evidenciju uposlenih u Livnici čelika Tuzla, kako bi kroz stečajni postupak iz imovine Livnice ostvarili koliko – toliko svojih prava iz radnog odnosa.

Fabrika deterdženata „Dita“ je kompanija u privatnom vlasništvu, koja je dva puta trgovala svojim kapitalom. Prvi puta su vlasnici postali sami uposlenici „Dita-e“, da bi oni kasnije svoje dionice prodavali na berzi. Vlada ni u kojem segmentu nije bila sudionik u poslovanju ove fabrike i samim tim nije odgovorna za poslovne gubitke koje je „Dita“ ostvarivala. Iako nije imala ingerencije da to čini, na inicijativu radnika, pokazujući svoju socijalnu osjetljivost, Vlada se uključila da indirektno pomogne u ponovnom pokretanju proizvodnje. Obzirom da Vlada nije smjela direktno intervenisati i dati finansijsku pomoć „Diti“, ličnim i poslovnim kontaktima članovi Vlade Tuzlanskog kantona su uvjerili vlasnika kompanije „Bingo“ da uđe u poslovni angažman i kao strateški partner pomogne ovom nekadašnjem gigantu.

Također, uporedo s tim, svojim je uticajem i kontaktima sa direktorom JP Elektroprivreda BiH Bajazitom Jašarevićem, Vlada Tuzlanskog kantona isposlovala ponovnu izgradnju parovoda od Termoelektrane Tuzla do Fabrike deterdženata Tuzla. Toga su itekako svjesni i stečajni upravnik u „Diti“ i sami radnici, na čemu su nam tokom nedavne posjete, povodom pokretanja proizvodnje praškastih deterdženata, iskazali svoju zahvalnost.

U privatnom je vlasništvu i Fabrika namještaja Konjuh iz Živinica. To je ograničavajući faktor da se Vlada snažnije uključi u rješavanje stanja u ovoj kompaniji. Osim što je u privatnom vlasništvu, ova fabrika je u ingerenciji Vlade Federacije BiH, što dodatno otežava naš položaj. I pored toga bitno je istaći da je Vlada Tuzlanskog kantona bila glavni zagovarač da se Fabrici namještaja „Konjuh“ odobri proces finansijske konsolidacije. Imajući razumijevanja za radnike koji su stanovnici našeg kantona, u skladu sa našim mogućnostima uključili smo se i u rješavanje problematike penzionisanja 50-tak radnika ove fabrike. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Abdulah Zukić je u kontaktu sa Upravom ove komapnije i dao im je podršku prilikom aplikacije za kreditna sredstva u Razvojnoj banci Federacije BiH, iz kojih „Konjuh“ mora uplatiti sredstva za neuplaćene poreze i doprinose. Za naš doprinos u rješavanju problematike penzionisanja 50-tak radnika, direktor „Konjuha“ nam je i javno iskazao zahvalnost.

Svoje iskreno opredjeljenje da pomogne radnicima Vlada je pokazala i kroz podršku strateškom partneru Behnam Azadu, kojeg su upravo Uprava i Sindikat „Konjuha“ kantonalnoj Vladi predložili kao spasonosno rješenje za situaciju u kojoj se „Konjuh“ nalazi.

 Pozivamo predstavnike medija da o brojnim pozitivnim pričama i primjerima pozitivnog poslovanja privrednih subjekata u Tuzlanskom kantonu češće govorimo, te da uz konsultovanje što većeg broja izvora informacija i samih sudionika društvenih tokova, građanima prezentiramo što širu i objektivniju sliku društva u kojem živimo.

Odjel za informisanje Vlade TK

aktuelno.ba

Komentari

Komentara