Od trenutka pojavljivanja novog koronavirusa Covid-19 (sredina decembra 2019.), virus se pojavio u gotovo svim državama svijeta, nije izvjesno brzo otkrivanje efikasne vakcine, kao ni lijeka.
Zato u slučaju Covida-19, ali i svakog drugog virusa, fokus mora biti na prevenciji – sprečavanju nastanka infekcije i poduzimanju svih preventivnih mjera, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
U vrijeme trajanja bilo koje epidemije ili pandemije (globalna opasnost) treba izbjegavati zatvorene prostore gdje boravi mnogo ljudi i nepotreban kontakt s većim brojem ljudi i osobama koje imaju simptome bolesti disajnih organa.
Uz pridržavanje uputstava zdravstvenih stručnjaka, neophodno je često provjetravati radni ili životni prostor, često prati ruke vodom i sapunom ili koristiti alkoholni dezinficijens za ruke (uz uslov da sadrži najmanje 70% alkohola), prilikom kašljanja ili kihanja prekrivati nos i usta papirnom maramicom koju nakon toga, obavezno trebate baciti u kantu za otpatke.
Tokom pandemije Covida-19 smo trebali naučiti i izbjegavati doticanje očiju, nosa i usta rukama koje niste prethodno oprali i tako spriječiti ulazak virusa preko sluznica.
Slušati preporuke i dobro se pripremiti
Stručnjaci INZ-a sugerišu izbjegavanje zajedničkog korištenja peškira, odjeće, čaša i ostalog pribora za jelo, ako nisu prethodno oprani. Ako ste hronični bolesnik osigurajte dovoljnu količinu lijekova koje redovno koristite u količini dovoljnoj za dva mjeseca. Ako vam je potreban savjet ljekara, nazovite telefonom prije odlaska u ambulantu.
Ne uzimajte antibiotike bez preporuke ljekara, jer oni ne djeluju na virus – koriste se samo za liječenje bakterijskih komplikacija. Ako imate malo dijete, u apoteci nabavite pripravke za pripremu otopine za rehidraciju (nadoknadu tečnosti).
Vrlo slični simptomi pojavljuju se kod prehlade, gripe, upale pluća i Covid-19 oboljenja. Kod Covid-19 oboljenja glavni simptomi su povišena tjelesna temperatura, suhi kašalj, kihanje, otežano disanje, bol u grudima, a ponekada glavobolja i promjena u osjetu okusa i mirisa. Kod ljudi razni virusi mogu izazvati razne forme oboljenja, od blažih formi poput prehlade do teških formi u vidu teške upale pluća, posebno kod hroničnih bolesnika. Bolest se prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Pijte dovoljno tekućine, a jedite lako probavljivu hranu. Ne zanemarite redovnu terapiju ako ste hronični bolesnik. Poseban oprez potreban je kod oboljele djece, trudnica, hroničnih bolesnika (dijabetes, visok krvni pritisak, zloćudne bolesti, mentalna oboljenja itd.) i starijih osoba.
Iako smo tokom pandemije nebrojeno puta čuli preporuke stručnjaka, uz to odranije misleći da valjda znamo kako se peru ruke, mogli smo čuti mnogo toga novog. Zato nije na odmet ponoviti. Pravilno pranje ruku podrazumijeva prethodno namočiti ruke (po mogućnosti-toplom) tekućom vodom, utrljati/nanijeti sapun i pažljivo prati najmanje 20 sekundi dlanove i gornji dio šake, prostor između prstiju, palac, jagodice prstiju i nokte, te onda isprati ruke pod mlazom tekuće vode i obrisati ruke papirnatim ubrusom.
Maska za lice služi da bismo svi bili u određenoj mjeri zaštićeni. Noseći masku zaštititi ćete makar djelimično starije osobe i hronične bolesnike, ali treba obratiti pažnju – diranje lica i neprestano “popravljanje” maske upravo proizvodi kontra-efekat i omogućava zarazi da dođe do vas.
Uz podsjećanje da prije stavljanja maske obavezno trebate oprati ruke, treba neprestano ponavljati – samo i isključivo pravilno stavljena maska treba da prekrije i nos i usta, te da poslije njenog skidanja ne dodirujete rukama niti jedan dio maske, osim neophodnog za skidanje (trakice, povez).
Greška zvana rukavice
Građani griješe misleći da ukoliko nose rukavice da su zaštićeni od koronavirusa i drugih mikroorganizama. Međutim, rukavice veoma često imaju kontraefekat. Rukavice bi trebalo veoma često mjenjati, čak nakon svakog kontakta sa predmetima i površinama, a posebno van svoje kuće. Međutim, to je najčešće nemoguće, pa se dešava da osoba nosi jedne te iste rukavice nekoliko sati ili čak čitav dan, a nerijetko ih koristi i više dana.
Kontraefekat koji stvaraju rukavice ogleda se u činjenici da ljudi smatraju da su maksimalno zaštićeni, pa će mnogo lakše i maksimalno nepažljivo dodirivati rukavicama predmete i površine, a potom svoju odjeću, svoju torbu, novčanik, sat, pa čak i lice i tijelo.
Rukavice su čiste samo do prvog kontakta, a potom više nisu čiste ni sigurne. Njih je teško ili najčešće nemoguće dezinficirati, jer postaju porozne i više nego što već svakako jesu. Nasuprot toga, ruke je moguće oprati sapunom i vodom i efikasno dezinficirati sredstvom na bazi 70%-tnog alkohola, pa to treba često i raditi.
I na kraju, ne zaboravite – nakon cjelodnevnog konstantnog pranja ruku i dezinfekcije sredstvima na bazi alkohola, potrebno je koristiti neku hidratantnu kremu za ruke da bismo izbjegli pojavu mikropovreda koze na rukama, ili čak ozbiljnijih oštećenja.
aktuelno.ba