Gotovo trećina svih zaposlenih u BiH u ovom trenutku radi za zakonom predviđenu minimalnu platu. Taj podatak iznio je Savez samostalnih sindikata BiH kao odgovor političkim elitama na stanje zaposlenosti. Sindikati smatraju da brojni poslodavci varaju državu, te da će zbog minimalne plate ti radnici kasnije dobijati i minimalnu penziju i time, izvjesno je, postati socijalni slučajevi.
Kako sada stvari stoje, čini se da političare ničim nije potresao podatak da u Bosni i Hercegovini preko 200 hiljada radnika za svoj rad dobija zakonom predviđenu najnižu platu. Ona u prosjeku u oba bh. entiteta iznosi ispod 400 maraka ili 200 evra. U BiH je zvanično zaposleno oko 700 hiljada građana, tako podatak prema kojem se za oko trećinu zaposlenih uplaćuju porezi i doprinosi na minimalac, vrlo zabrinjavajući, kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović. Teško je, uopšte dati procjenu koliko od tih radnika zapravo i dobije nešto para dodatno u koverti. Za takvo stanje krivi su poslodavci, ali i rupe u zakonu .
„Na taj način kad uplaćuju minimalac svim radnicima, oni već krše Zakon o radu i kolektivne ugovore jer to čine godinama. Oni mogu to uraditi, isplaćivati minimalnu platu i doprinose, pa čak i manju od minimalne plate ako podaci govore da je firma u teškoj situaciji. To se može tako isplaćivati maksimalno pola godine po grani ili po firmama, a ne godinama. Međutim, to je postalo pravilo, pošto u zakonu ima šupljina po kojoj je obavezno plaćanje doprinosa na minimalnu platu, i onda se hvataju svi te minimalne“, smatra Bajramović.
Polovina onih koji rade za minimalac zaradjuju u Republici Srpskoj. U ukupnom broju zaposlenih u tom entitetu oni čine i više od trećine. Od 280 hiljada zaposlenih gotovo sto hiljada radnika u tom entitetu dobija najmanju platu. Portparol fonda PIO Republike Srpske Tihomir Joksimović iznosi kako je nerealno da mnogi radnici dobijaju minimalnu platu koja nije u skladu ni sa njihovom stručnom spremom.
„U praksi se vidi da u pojedinim firmama od prvog do posljednjeg isplaćuje taj minimalni iznos. Nije realno da direktor i rukovodeći kadar u firmi ima istu platu kao NK radnik, ili radnik sa srednjom spremom. Svi 370 KM. To zaista nije realno i to je posao za neke druge organe. Znači, na tom planu može mnogo štošta da se poboljša“, navodi Joksimović.
Minimalac u radnom odnosu – minimalna penzija. Šta to znači u budućnosti za oko 200 hiljada radnika dovoljno je ilustrovati životom penzionera. Predsjednik udruženja iz Tuzle, Gabrijel Jokić kaže da u cijelom tuzlanskom kantonu gotovo dvije trećine penzionera dobija minimalnu penziju.
„To su socijalni slučajevi, to je ispod svakog nivoa normalnog življenja. Đe će čovjek danas živjet sa 326 maraka penzije, pogotovo tamo gdje imaju dva člana ili više u porodici, a još je gora situacija ako ima i neko koga treba školovati. Nije čudo što idu ljudi po kontejnerima i traže da se snalaze,“ priča Jokić.
Slična situacija je i u Kantonu Sarajevu, navodi predsjednica Udruženja penzionera tog kantona Vesna Grgić:
„Kako može topli obrok u državnim institucijama biti isti kao i naša najniža mirovina, recite mi kako!? Penzioner sa minimalcem ne može kupiti ni ogrjev, a da ne kažem da ne može kupiti i neki dodatni lijek. Oni jednostavno, tiho i polako sve više umiru. Samo od prvog do devetog mjeseca prošle godine je umrlo 325 penzionera. Samo u desetom i jedanaestom mjesecu umrlo ih je 465 . Zar nije to strašan podatak? Dakle, to je bila neka viroza koja je samo pokupila one najslabije i najnemoćnije, a njih je jako mnogo.“
Urednik portala Capital.ba, Siniša Vukelić kaže da je i stanje u oblasti zapošljavanja rezultat katastrofalne ekonomske politike od rata do danas. Pa i ovih dana, niko od političara se nije ni osvrnuo na iznesene činjenice, već su se zabavili postizbornom raspodjelom funkcija, kaže Vukelić.
„Tolerisali su i neke firme koje imaju stvarno dobru dobit na kraju godine, a isplaćuju minimalac radnicima i minimalne doprinose, dok ostatak se zaposlenima isplaćuje na ruke. Radnicima trenutno to odgovara jer ne mogu da biraju šta i za koga da rade. Dugoročno to je problem sa kojim će se suočiti kompletna država, fondovi zdravstvenog i penzionog sistema već za koju godinu“, navodi Vukelić.
Djelovanje vlasti bi moralo početi odmah, kako bi se spriječio začarani krug stvaranja socijalnih slučajeva, dodaje Vukelić:
„Sigurno je da se mora napraviti sistemska analiza, pronaći koja su to rješenja na raspolaganju i kontrolnim organima, ali i poslodavcima, tačnije šta oni traže od države da bi mogli povećati plate svojim radnicima.“
Poslodavci priznaju da među njima ima onih koji plaćaju doprinose samo na minimalnu platu. Podaci pokazuju da oko 50 posto zaposlenih u zanatstvu prima minimalac, petina je takvih radnika u akcionarskim društvima, a po njihovim tvrdnjama i u državnoj administraciji je oko 10 procenata radnika „na minimalcu“.
Izvor RSE
aktuelno.ba