-
BKC TK: Počeo rad na koprodukcijskoj predstavi „Ljubav Omera i Merime“ - 20 hours ago
-
Važnost prevencije korupcije i transparentnosti rada institucija - 20 hours ago
-
Preciznije definiranje procesa promjene namjene poljoprivrednog zemljišta - 21 hours ago
-
Završena prva faza radova tekućeg održavanja mjesnih zajednica u Tuzli - 21 hours ago
-
Za sufinansiranje projekata rekonstrukcije i opremanja sportskih objekata odobreno ukupno 469.631,48 KM - 21 hours ago
-
U toku su završni radovi prve faze izgradnje kružnog toka na raskrsnici “Crveni 7” - 21 hours ago
-
Od ponedjeljka izmjena režima saobraćaja na lokaciji raskrsnica „Crveni 7“ u Tuzli - 21 hours ago
-
Vlada TK sufinansira troškova smještaja djece u predškolskim ustanovama - 1 day ago
-
Čestitka premijera Halilagića u povodu Hanuke - 2 days ago
-
Programom Vlade TK i Službe za zapošljavanje zaposlene 34, a 3 osobe stručno osposobljene za samostalan rad - 2 days ago
Svaki Norvežanin od juče postao milioner!
Fond ima u vlasništvu 1 posto svjetskih dionica, te nekretnine od Londona do Bostona, i čini Nordijce iznimkom u vremenima kada se većina država bori sa ogromnim dugovima.
Preliminarni brojač na sajtu centralne banke Norveške, koji upravlja fondom, navodi iznos od 5.11 triliona kruna (oko 829 milijardi američkih dolara), što je skoro milion puta više od broja stanovnika u ovoj zemlji, kojih je prema procjenama oko 5.1000.000.
Ovo je prvi put da je iznos u Fondu dosegnuo iznos od 1 milion kruna za svakog stanovnika, rekao je portparol Centralne banke Thomas Sevang.
Naravno, podrazumijeva se da neće svaki Norvežanin imati priliku da troši taj novac ili da ima pristup njemu. Taj novac čuva se za “crne dane”.
“Fond je uspješan u smislu da je parlament odlučio da novac ostavi za budućnost. Postoji mnogo zemalja koji nisu uspjeli da to urade” rekao je Oeystein Doerum, ekonomista iz DNB Markets, vodeće norveške investicione banke.
Na drugu stranu, naftno bogatstvo Norveške učinilo je da država nerado ulazi u reforme ili da smanjuje neke sulude subvencije. Poljoprivredne subvencije, naprimjer, idu farmerima za zagrijavanje štala na Arktiku.
Takvo bogatstvo takođe može imati uticaj i na pojedine Norvežane, koji ne žele da rade.
“Jedna od pet osoba u radnoj dobi prima neku vrstu socijalnog osiguranja umjesto da rade”, rekao je Doerum, usprkos službenoj stopi nezaposlenosti od 3,3 posto.(24sata.hr)