Danas se navršava tačno stotinu godina od Balfurove deklaracije koja je utrla put stvaranju jevrejske državu na teritoriji tadašnje Palestine. Izraelci slave tu godišnjicu, dok je Palestinci preziru, jer su tada, voljom velikih sila, izgubili svoju državu.
Pismo od 67 riječi koje je 2. novembra 1917. godine napisao tadašnji šef britanske diplomatije lord Artur Balfur, a kojim je London podržao stvaranje domovine jevrejskog naroda u Palestini, stvorilo je, prema nekima, dubok jaz između Izraela i Palestinaca, a stogodišnjica ga još više produbljuje.
Pismo je bilo upućeno lideru britanske jevrejske zajednice lordu Lajonelu Volteru Rotšildu, finansijeru. U njemu je Balfur naveo da britanska vlada “gleda s blagonaklonošću na stvaranje nacionalnog ognjišta u Palestini za jevrejski narod i uložiće najveće napore kako bi olakšala postizanje tog cilja, pri čemu treba jasno razumjeti da neće biti učinjeno ništa što bi moglo kršiti građanska i vjerska prava postojećih nejevrejskih zajednica u Palestini, ili prava i politički položaj koji Jevreji uživaju u ma kojoj drugoj zemlji”.
Jednima država, drugima bijeda
“Toliko je razdorna čak i sada jer cionisti misle da je Balfurova deklaracija postavila kamen temeljac za moderni Izrael – i u pravu su što misle to, dok neki nejevreji Palestinci i Arapi vide je također kao kamen temeljac, ali njihovog iseljenja i bijede”, izjavio je historičar Džonatan Šner, autor knjige o tom dokumentu, dodavši da “sve potiče iz Balfurove deklaracije”.
Ona je bila rezultat diskusije britanskih cionističkih lidera koji su tražili političko priznanje za svoje ciljeve osnivanja jevrejske države i britanskih političara u jeku Prvog svetskog rata, podsjeća AP. Britanski motivi za takvu deklaraciju uključuju imperijalističke političke kalkulacije sa ciljem da se osigura uporište na istoku Sredozemlja dok se slama Otomanska imperija, ali i mesijanizam britanskih političara koji su se nadali da će Jevreji ponovo živjeti u domovni svojih predaka.
Izrael deklaraciju smatra prvim priznanjem
Izrael taj dokument smatra prvim međunarodnim priznanjem za težnju jevrejskog naroda da se vrati u domovinu i smatra da je Velika Britanija podržala odlučnost i heroizam, između ostalog, tih prvih naseljenika koji su se borili da izgrade državu.
“I dok zemlja ne bi nastala bez naseljavanja, žrtve i volje da se za nju borimo, međunarodni podsticaj je bez sumnje bila Balfurova deklaracija”, rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ove nedjelje.
Netanjahu putuje u London povodom te godišnjice. Britanska premijerka Tereza Mej najavila je da će s ponosom prisustvovati proslavi stogodišnjice na kojoj će biti i sadašnji lordovi Balfur i Rotšild, i da također misli da bi Britanci trebalo da “budu svjesni osjetljivosti koju neki ljudi imaju o Balfurovoj deklaraciji”, očito aludirajući na Palestince, prenijela je agencija Frans pres.
Ministar vanjskih poslova Velike Britanije, važnog saveznika Izraela, Boris Džonson, nastojao je prije nekoliko dana da odbrani ulogu svog prethodnika od prije jednog vijeka u utiranju puta stvaranju Izraela, ocijenivši da dvije suverene države za Izraelce i Palestince ostaju jedino održivo rješenje za mir.
“Ponosan sam na britanski udio u stvaranju Izraela”, napisao je Džonson u britanskom Telegrafu, ocijenivši da je taj dokument bio “neophodan za stvaranje velike nacije”, ali je upozorio da jedno od ključnih ograničenja o zaštiti prava nejevrejskih zajednica nije u potpunosti realizirano.
Džonson je napomenuo da je to napisao u istoj sobi u kojoj je sjedio Balfur prije jednog vijeka. On je Balfurovo pismo pohvalio zbog “nespornog moralnog cilja da osigura gonjenom narodu siguran dom”, dodavši da London ostaje posvećen rješenju decenijskog sukoba između Izraela i Palestinaca po modelu dvije države.
Palestinci Balfurovu deklaraciju doživljavaju kao početak katastrofe
S druge strane, Palestinci obilježavaju godišnjicu u sumornoj atmosferi jer vide deklaraciju kao početni grijeh koji je doveo dao “nakbe”, katastrofe, masovnog raseljavanja kao posljedice rata poslije stvaranja Izraela 1948. godine. Izbeglička kriza koja je tada nastala osjeća se širom regiona i danas.
Palestinci godinama traže priznanje za svoju državu u međunarodnim institucijama, a od Britanaca traže i odgovornost i izvinjenje i prijete da će tužiti njihovu zemlju za deklaraciju.
Palestinski ministar vanjskih poslova Rijad Maliki rekao je da je od Velike Britanije tražena nova deklaracija koja će biti naklonjenija Palestincima, ali je London to odbio. Protesti se planiraju povodom stogodišnjice na palestinskim teritorijama i hiljade učenika će zahtijevati da deklaracija bude poništena.
U Velikoj Bitaniji će također biti demonstracija i postera s porukama osude. U Jerusalimu je britanski konzulat već primio hiljade protestnih pisama palestinskih učenika.
BHRT