U Banjaluci je danas, u sklopu obilježavanja 1. maja, Međunarodnog praznika rada, počela mirna protestna šetnja kojoj bi, kako se očekuje, trebalo da prisustvuje hiljadu i po do dvije hiljade ljudi. U Sarajevu nema organizovanih okupljanja, izuzev protesta radnica preduzeća Borac, koje danima traže pravdu pred zgradom Vlade Federacije BiH.
Organizator skupa u Banjaluci je Savez sindikata Republike Srpske (RS).
Okupljanje je počelo na Trgu Krajine, a kolona će proći pored Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) i zgrade Vlade RS, da bi na kraju, u Parku Mladen Stojanović, bio pročitan prvomajski proglas sa sindikalnim zahtjevima.
Savez sindikata RS morao je Policijskoj upravi Banjaluka platiti 3080 maraka za angažovanje policajaca koji će nadgledati ovaj skup. Ovo u Savezu doživljavaju kao veliki pritisak, jer do sada nije bila takva praksa.
U Sarajevu nema najavljenih organizovanih okupljanja povodom Međunarodnog praznika rada.
Glavni odbor Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine održava danas proširenu sjednicu, kojoj prisustvuju članovi organa i tijela Saveza samostalnih sindikata BiH i granskih sindikata, kao i zamjenik generalnog sekretara Evropske konfederacije sindikata Peter Šerer.
Prvi maj pred Vladom Federacije
Širom Bosne i Hercegovine 1. maj tradicionalno se obilježava praznično, okupljanjima na lokalnim izletištima.
Među onima koji to neće učiniti su radnice preduzeća Borac iz pogona u Banovićima i Zenici koje od Vlade Federacije BiH traže da riješi njihov status, odnosno da im se omogući uvezivanje staža kako bi mogle otići u penziju.
Prethodnih dana istrajale su u namjeri da ostanu pred Vladom, uprkos kiši, snijegu i hladnoći. Prvi maj dočekuju pred njenim zatvorenim vratima.
“Neka političari, lažovi, okreću janjad i uživaju u iću i piću s porodicama, a mi ćemo ih čekati”, poručile su radnice “Borca”.
Zašto je značajan Međunarodni praznik rada?
Međunarodni praznik rada – Prvi maj danas će biti obilježen širom svijeta. Praznik je ustanovljen kao znak sjećanja na 1. maj 1886. godine kada je nekoliko desetina hiljada radnika izašlo na ulice Čikaga zahtijevajući bolje uslove rada i osmosatno radno vrijeme. Organizatori protesta prethodno su uputili zahtjeve poslodavcima i vlastima tražeći da ih ispune do tog datuma.
Radnici su zahtjeve izrazili u paroli “tri osmice” – po osam sati rada, odmora i kulturnog uzdizanja.
Kao odgovor, uslijedila je represija, a u sukobima sa policijom bilo je žrtava i ranjenih na obje strane. Sedmorica sindikalnih aktivista osuđena su na smrt.
Drugi kongres Radničke internacionale odlučio je da od 1890. godine širom svijeta Prvog maja budu organizovane masovne manifestacije, demonstracije i štrajkovi, kao jedan od vidova klasne borbe, što je do kraja 19. i početkom 20. vijeka dobilo masovne razmjere.
BHRT / aktuelno.ba