Ove godine navršava se 555. godina postojanja Ahdname u Bosni i Hercegovini, a tim povodom u Kiseljaku je održan i naučni skup pod nazivom „Poruke Ahdname 2018.“ Podsjećanja radi, Ahdnamu je 1463. godine napisao sultan Fatih i predao je predstavniku bosanskih franjevaca fra Anđelu Zvizdoviću u mjestu Milodraž kod Kiseljaka.
Posjetili smo samostan Duha Svetoga u Fojnici, u kojem se Ahdnama danas čuva skupa s plaštom sultana Fatiha. Naime, sultan je fra Zvizdovića ogrnuo plaštom nakon što mu je uručio Ahdnamu.
Priču o Ahdnami najbolje je opisao Fra Nikica Vujica, definitor i ekonom Franjevačke provincije Bosne Srebrene u jednom svom intervjuu.
“Bosna i Hercegovina nije država iz 90-tih, 40-tih, niti iz doba austrougarske ili otomaske imperije. Ona ima svoju državotvornost još mnogo prije, a to je u kulturno-historijskom blagu franjevačkih samostana kao na dlanu vidljivo. BiH je raznolika – ujedno i jedinstvena – kao ni jedna druga država u svijetu. Živjeti u njoj posebna je čast i privilegija. Bosanski franjevci vole ovu zemlju i sve njezine stanovnike, a kada nešto i nekoga volite onda nastojite to čuvati, pa i onda kada je to teško.
Fojnička Ahdnama je jedan od važnijih historijskih dokumenata koji se čuva u Arhivu samostana u Fojnici. Ona je rekonstruirani oblik milodraške Ahdname. Prof. dr. Srećko M. Džaja piše da je Ahdnama bosanskih franjevaca temeljni dokument kojim je islamsko-osmanski zakonodavac legitimirao prisutnost i djelovanje bosanskih franjevaca u Osmanskom Carstvu nakon osvojenja Bosanskog Kraljevstva 1463.
Povijest tog dokumenta jedanko je burna kao i povijest bosanskih franjevaca i njihovih samostana. Kao ni brojni franjevački samostani i crkve, ni Ahdnama u svom izvornom obliku nije preživjela paljevine i ratna razaranja. Naime, original Ahdname je negdje izgorio ili nestao na neki drugi način.
Pored Ahdname, kako je istaknuto na skupu, ovim povodom održanom u Fojnici postojalo je još nekoliko dokumenata koji su garantirali vjerske i druge slobode franjevcima u BiH, kao što je Gazi Husrev Begov dokument iz 1531. godine kojim izdaje naredbu tadašnjim fojničkim vlastima da zaštite sva prava i slobode franjevaca u Fojnici, a sličan dokument pojavljuje se i polovicom 16. stoljeća kojeg potpisuje Sandžak- beg.
“Ahdnama je povijesni dokument kojeg se trebamo sjećati i kojeg trebamo živjeti jer on garantuje prava i slobode bez obzira na vjersku, nacionalnu i dr. pripadnost”,- istakao je u svom obraćanju na tribini u Fojnici Prof. dr. Ismet Bušatlić.
M.T.