U utorak, 5. decembra ove godine u Tuzli je održana svečana akademija povodom obilježavanja trideset godina Javne ustanove specijalna biblioteka Behram-beg.
Svečanosti su prisustvovali reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Husein-ef. Kavazović, muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, direktor Biblioteke mr. Admir Muratović, predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima, direktori ustanova, univerzitetski profesori, glavni imami, predstavnici političkog, društvenog i kulturnog života Tuzle i drugih gradova.
Ovaj značajan jubilej Biblioteka obilježava se pod sloganom „Onaj koji čita ima budućnost“. Kako je istaknuto ovom prilikom, osnivanje Biblioteke prije trideset godina bilo je rezultat dugogodišnje želje uglednika Tuzle, da se od fonda knjiga i arhivske građe koji je naslijeđen od Behram-begove medrese i drugih islamskih institucija koje su ranije postojale u ovome gradu, formira biblioteka. O obnavljanju ustanova Islamske zajednice na području Muftiluka tuzlanskog koje su nekada postojale u Tuzli, te osnivanju novih kao što je Biblioteka Behram-beg, brinuo je tadašnji muftija a danas reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
Reisul-ulema Husein-ef. Kavazović je ovom prilikom istakao da je Islamska zajednica učinila da Behram-begova biblioteka nastane u vrlo teškim uslovima.
– Vjerovatno je 1993. godina u povijesti našeg naroda bila najteža godina, ali uprkos tome svi oni koji su radili na formiranju ove biblioteke gledali su u budućnost. Nastojali su da ono što su naše generacije, naši prethodnici ostavili o nama, našoj kulturi, tradiciji, vjeri, domovini, sakupimo na jedno mjesto i da se čuva u ovoj biblioteci – kazao je reisul-ulema Kavazović.
Reisul-ulema je podsjetio da su biblioteke mjesta gdje se čuva memorija jednog naroda i da je za Islamsku zajednicu jako važno da memorija bude pohranjena na ovim mjestima kako bi nove generacije imali uvid u ono što je bio život njihovih djedova, očeva i ono što su oni proživljavali u svojim životima.
– Zbog toga je važna ova biblioteka i vjerujem da u našim kućama postoji jako mnogo knjiga koje bi mogli i trebali pohraniti u ovu biblioteku kako bi ona čuvala našu memoriju – istakao je reisul-ulema Kavazović.
Šest ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini djeluje na području tuzlanskog muftiluka. Jedna od njih je i JU specijalna biblioteka Behram-beg koja u Muftijstvu tuzlanskom ima veliku podršku. Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović je istakao da se biblioteke nesumnjivo mogu uvrstiti u najznačajnije produkte civilizacije brojnih naroda, a one su opet uveliko ishodile, doprinosile budućnostima tih naroda, budućim kulturnim i obrazovnim tokovima pojedinih naroda.
– Bibliteke predstavljaju značajnija duhovna i kulturna obilježja u muslimanskoj tradiciji, u svim epohima i podnebljima. U Bosni i Hercegovini stoljećima se osnivaju i razvijaju biblioteke. Svakaka da ova ljudska aktivnost među muslimanima jeste rezultat našeg islama – kazao je muftija Fazlović.
Muftija Fazlović je istakao da u Bosni i Hercegovini imamo Gazi Husrev-begovu biblioteku, jednu od najznačajnijih koju muslimani imaju.
– Uvijek gledamo na ovu biblioteku kao posebno vrijednu. Ugledamo se kada razvijamo i ostale naše biblioteke, ne samo unutar Islamske zajednice. S velilkim zadovoljstvom smo okupljeni u okrilju Behram-begove biblioteke i sretni smo što je imamo u ovom gradu i što smo ostvarili taj povijesni, tradicionalni obrazac da se u našim značajnijim središtima kulture nalaze, u jednom kopleksu, džamije, obrazovne ustanove, najčešće medrese i biblioteke. Pored Sarajeva, hvala Bogu imamo i biblioteku ovdje u Tuzli. Ona je na korist svih ljudi koji ovdje žive. Danas je ova biblioteka afirmirana institucija, zato smo zahvalni i predajemo rahmet pred našim Gospodarom onima koji su ostavili svoje tragove u osnivanju i razvoju ove biblioteke – kazao je muftija Fazlović zahvalivši se svima onima koji su dali svoj doprinos u razvoju Behram-begove biblioteke.
Veliki doprinos osnivanju Biblioteke dao je tadašnji Odbor IVZ Tuzla, odnosno Medžlis Islamske zajednice Tuzla u okviru kojeg je biblioteka i počela s radom 3. juna 1993. godine. Biblioteka Behram-beg, uz Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu, jedna je od dvije biblioteke Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te je uz Narodnu i univerzitetsku biblioteku Derviš Sušić jedna od dvije biblioteke javnog karaktera u Tuzli. Njeni osnivači su Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Skupština Tuzlanskog kantona.
Kako je u ime Vlade Tuzlanskog kantona kazao ministar obrazovanja i nauke dr. Ahmed Omerović, Behram-begova biblioteka ima svoju važnu društvenu ulogu.
– Ova biblioteka ima određeni fond specijalizirane literature i jedan opći dio. Kada govorimo o tom općem dijelu, Behram-begova biblioteka je na usluzi ustanovama obrazovanja, posebno osnovnim i srednjim školama sa područja grada Tuzle te u tom kontekstu Vlada Tuzlanskog kantona je podržavala, a i dalje će pružati podršku ne samo ovoj biblioteci, nego i svim drugim bibliotekama nad kojima ima nadležnost – istakao je ministar Omerović.
Inicijativnu grupu, koja je 30. januara 1992. godine, održala prvi sastanak na kojem je razgovarano o osnivanju Biblioteke „Behram-beg“ činili su: Hasan-ef. Spahić, Besim-ef. Čanić, profesor Ahmet Mešić, profesor Enver Mulahalilović, prof. dr. Ahmed Kasumović, Enisa Žunić i Mirsada Suljić. U ime domaćina na svečanoj akademiji obratio se direktor Biblioteke mr. Admir Muratović.
– Biblioteka je u proteklome periodu uložila ozbiljne napore u kontekstu bogaćenja knjižnog fonda, ali i pružanju svojih usluga, te povećanju broja konzumenata usluga. Trenutno posjeduje preko 29.000 knjiga, oko 550 naslova serijskih publikacija, sa oko 30.000 brojeva, i druge bibliotečke sadržaje. Ukupan fond Biblioteke čini preko 85.000 bibliotečkih jedinica, raspoređenih u osam zbirki – kazao je direktor Muratović te je naglasio da je pružanje što kvalitetnijih i raznovrsnijih usluga korisnicima Biblioteke ono čemu se u ovoj ustanovi posvećuje posebna pažnja.
Uz direktan rad s korisnicima (iznajmljivanje knjiga, preporučivanje literature, upućivanje na literaturu, pružanje različitih informacija, savjeta, instrukcija itd.), različitim sadržajima nastoji se uspostaviti a zatim i održavati komunikaciju s korisnicima putem internih medija; facebookom i web stranicom.
– Pored navedenog, te mnoštva drugih esencijalnih bibliotečkih djelatnosti, našim građanima nastojimo ponuditi i određeni broj programa kulturno-edukativnog karaktera, kao što su promocije knjiga, prikazi knjiga, književne večeri, literarni konkursi, izložbe, sastanci čitalačkih klubova, tribine, časovi na određene teme, snimanje TV reportaža i priloga, konferencije, kolokviji, okrugli stolovi itd. Navedene i druge programe organiziramo samostalno ili u saradnji s drugim institucijama Islamske zajednice, odnosno ustanovama kulture i obrazovanja iz našega grada i kantona. Biblioteka će u budućnosti nastaviti sa svojom misijom – kazao je direktor Muratović.
U programu su učestvovali profesorica flaute Senija Berberović, glumac Irfan Kasumović, hor i orkestar Behram-begove medrese, Edib-ef. Avdić i Esmir Hasanović.
Muftijstvo tuzlansko
Komentari
Komentara
