Sretan vam 25.11. Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Na ovaj dan, 25.11.1943. godine, vijećnici ZAVNOBiH-a, su svojim odlukama, potvrdini višestoljetni kontinuitet BH državnosti. Ovu odluku su, na zasjedanju AVNOJ-a, potvrdili svi delegati sa čitvog prostora sad već bivše Jugoslavije.
Do ovoga nije došlo slučajno. Tito je još u toku 1936. i 1937. godine, između ostalog, pisao da i narod u Bosni i Hercegovini ima pravo da se izjasni o svom odnosu u državnoj zajednici, da bi zaključio kako nema demokracije bez nacionalne slobode i da nema nacionalne slobode bez demokracije. Kada je u pitanju federalističko uređenje, najosjetljivije pitanje bilo je pitanje razgraničenja Bosne i Hercegovine, sa ostalim budućim federalnim jedinicama. Na 5. Zemaljskoj konferenciji 1940. godine, Tito je izjavljivao: Bosna je jedno, zbog vjekovnog zajedničkog života, bez obzira na vjeru. U člancima iz avgusta 1941. godine, prvo govori o ustanku:“ svjesnih radnika i rodoljubive inteligencije Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine,“ a zatim govori o budućih šest republika. Na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihaću, 1942. godine, Tito u svom govoru kaže da će buduća, obnovljena Jugoslavija biti bratska zajednica Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Isticanjem da postoji Bosna i Hercegovina, uglavnom su određene i granice budućih republika, prvenstveno Hrvatske i Srbije.
U toku septembra 1943. godine Tito i Vrhovni štab odlučuju osloboditi Tuzlu, pustiti glas da će u Tuzli biti održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a, kao izasjedanje ZAVNOBiH-a, kako bi na miru obavio posao u Bosanskoj krajini. Dok su snage nacista i fašista, kidisale na Tuzlu, u Mrkonjić gradu i Jajcu donošene su istorijski važne odluke. U oktobru 1943. godine Tito u razgovoru sa Pokrajinskim rukovodstvom, tj. BH rukovodstvom, dogovara da se zagovara status BiH kao federalne jedinice, pa je na brzinu samo četiri dana prije zasjedanja AVNOJ-a, održano zasjedanje ZAVNOBiH-a, u Mrkonjić gradu, namjerno izvan Jajca, kako bi se, kako piše historičar dr Ivo Goldštajn, fingirala neovisnost ovog važnog događaja.
Četiri dana nakon ZAVNOBiH-a, AVNOJ potvrđuje sve odluke ZAVNOBiH-a, tako da su u donošenju ovih odluka učestvovali delegati iz svih šest federalnih jedinica, a ne samo 58 delegata tj. vijećnika, koliko ih je zastupalo Bosnu i Hercegovinu na zasjedanju AVNOJ-a.
Bosna i Hercegovina ima višestoljetni kontinuitet državnosti. U tom smislu, najvažniji su, srednjevjekovni period vladavine Kulina bana, bana Stjepana II Kotromanića i prvog bosnaskog kralja Tvrtka I Kotromanića. Osim toga, važan je kontinuitet autonomnosti u osmanskom, austrougaraskom i svim drugim periodima ali je od odlučujuće važnosti, period antifašističke borbe svih naroda i narodnosti, kao referendum i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine iz 1992. godine i uspješna odbrana ovako stečene državnosti u odbrambenom ratu iz 1992. godine.
Bosna i Hercegovina je u antifašističkoj borbi, zasjedanjima ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a, ponovo rođena i samo dojednim njegovanjem tradicije antifašizma može biti ponovo reintegrisana. Držimo se zajedničkog života, bratstva i jedinstva među narosldima i građanima, jednake zaštite prava svakog čovjeka i građanina, i nema tog cilja kojeg nećemo ostvariti. Dragi moji sugrađani sretan vam 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
Tuzla, 24.11.2015. GRADONAČELNIK Jasmin Imamović
aktuelno.ba