I prehlada i gripa spadaju u virusne bolesti, nazivamo ih virozama. A kako prepoznati kada nas je napala samo prehlada, a kada imamo posla s gripom?
Od prehlade najčešće obolimo u jesenskim i zimskim mjesecima, od septembra do aprila. Prehladu uzrokuju virusi iz više različitih virusnih porodica. Poznato je više od 100 različitih virusnih podtipova prehlade, stoga od njih možemo oboliti vrlo često.
Prehlade su u pravilu bezopasne i najčešće se povlače bez posljedica. No kada je riječ o gripi oprez je itekako potreban.
Gripa oslabljuje tijelo i čini ga podložnim za ulazak bakterija što naposljetku uzrokuje niz komplikacija. Prehladu i gripu uzrokuju virusi, a često je problem njihovo razlikovanje na počecima bolesti jer imaju neke zajedničke simptome, zbog čega ih je važno razlikovati.
Kada počinju prvi simptomi?
Prve naznake prehlade javljaju se dan do dva nakon kontakta s virusom, obično započinju svrbežom i osjećajem žarenja u grlu koji se polako pogoršavaju. Gripa nastupa munjevito i naglo, od jutarnjeg zdravog i poletnog osjećaja do već nakon par sati bolnog čitavog tijela.
Koji su najsličniji simptomi?
PREHLADA | GRIPA |
Postepen početak | Iznenadan početak |
Loše opće stanje | Visoka tenperatura |
Bolovi pri gutanju | Izraziti bolovi u mišićima i zglobovima |
Hunjavica | Glavobolja |
Upala očiju | Suh kašalj |
Kihanje | Gubitak apetita |
Kašalj | |
Bolovi u mišićima i zglobovima | |
Gubitak apetita | |
Visoka temperatuta-osobito djeca |
Koliko visoka tjelesna temperatura otkriva prehladu/gripu?
Blokada nosa i osjećaj iznemoglosti koji nastaju zbog opterećenosti disajnih puteva kod prehlade izazivaju glavobolju i blagi osjećaj groznice. Kada je riječ o gripi takvi su simptomi puno intenzivniji i tijelo trenutno ostaje prikovano za krevet, što uveliko uzrokuje skok temperature do 40°C.
Kada je vrijeme za mirovanje i ležanje u krevetu?
Ovisno o virusima koji su uzrokovali prehladu, razlikujemo i različite simptome. Nekada to mogu biti slabost i drhtavica, no oni nastupaju postepeno. Ležanje u krevetu nije nužno, i osoba s prehladom može normalno funkcionirati.
Za razliku od prehlade, gripa simptome pokazuje na očima u obliku crvenila i suza, dok koža izgleda vlažna i drži visoku temperaturu. Bolovi u zglobovima, gubitak apetita, razdražljivost, osjetljivost tijela na dodir i iscrpljenost uzrokuju i potrebu tijela za odmorom. Kod gripe je nužan oporavak, ležanje u krevetu, minimalan kontakt s okolinom i pogotovo jačanje imuniteta.
Koliko dugo traje prehlada/gripa?
Vrhunac prehlade događa se obično dva do tri dana nakon pojave simptoma, a najgore prolazi već nakon sedam dana. Prehlada bi se trebala u potpunosti povući tri, maksimalno četiri sedmice nakon oboljenja. Gripa iscrpljuje tijelo pa se bolovi i umor mogu zadržati još sedmicama, ponekad mjesecima nakon pojave prvih simptoma.
Tjelesne aktivnosti postaju u tom periodu teške i popraćene izljevom znoja i iscrpljenosti. Teža gripa dodatno oslabljuje organizam i može uzrokovati pojačane bolove u području trbuha i crijeva, zglobova i mišića. Ukoliko zbog zaraze virusom u tijelo počinju prodirati i bakterije, prijete ozbiljne bolesti poput upale pluća.
Kako spriječiti širenje mikroorganizama?
- Bolesna osoba treba ostati kod kuće najmanje 24 sata nakon što su simptomi poput povišene tjelesne temperature, zimice, znojenja i osjećaja vrućine prestali, i to bez da je bolesnik uzeo tablete za snižavanje temperature.
- Upotrebljavajte jednokratne papirnate maramice prilikom kihanja i kašljanja, odlaganje korištenih maramica u koš za smeće (poželjno je da bude dostupan koš za smeće koji se ne dodiruje), nakon kihanja i kašljanja ruke treba obavezno oprati vodom i sapunom; umjesto u dlan, treba kašljati i kihati u područje unutarnje strane lakta.
- Pravilno i često perite ruke: 20 sekundi vodom i sapunom, potom osušite papirnatim ručnikom, a sam papirnati ručnik iskoristite i za zatvaranje slavine.
- Osoblje u kolektivu treba odvojiti vrijeme za pranje ruku djece.
- Treba osigurati dostupna sredstva za održavanje higijene: dovoljne količine sapuna, papirnatih ručnika, dezificijensa za ruke na bazi alkohola (najmanje 60 % alkohola).
- Ne dodirujte rukama usta, nos, oči.
- Održavajte higijenu prostora redovnim čišćenjem stolova, kvaka na vratima, tipkovnica kompjutera, predmeta kojima se dijete igra ili uči, telefona i slavina.
- Koristite uobičajena sredstva za čišćenje prostorija. Virus gripe je relativno osjetljiv pa ga standardne mjere, čišćenje sapunom i vodom, uništavaju.
- Istraživanja su pokazala da virus gripe može preživjeti i potencijalno zaraziti osobu samo 2 do 8 sati nakon dolaska na neku površinu. Stoga dodatni postupci, osim redovnog uobičajenog čišćenja, nisu potrebni (kao primjerice zatvaranje škole da bi se očistile sve površine).
- U školama je poželjno provjetravati učionice za vrijeme malog i velikog odmora na sljedeći način: širom otvoriti prozore i vrata učionice da bi se unutarnji zrak u prostoriji izmijenio oko 4 puta. Premda je hladno i temperature su podosta ispod nula stupnjeva Celzijusa, treba provjetriti učionicu u kojoj 20 – 30 djece pohađa nastavu, jer se ovom jednostavnom mjerom učinkovito poboljša kvaliteta unutarnjeg zraka učionica, što omogućuje bolju koncentraciju, brže učenje i smanjenje širenja zaraza među djecom.
- Ako osoba kašlje ili kiše, pokušajte držati razmak najmanje jedan metar, ne rukujte se i ne ljubite s tom osobom.
- Vakcincija protiv gripe preporučuje se trudnicama, starijim osobama, djeci dobi 6 mjeseci do 5 godina starosti, djeci s hroničnim oboljenjima, zdravstvenim profesionalcima i svima zainteresiranima koji žele da se zaštite od gripe. Vakcina protiv influence daje se prije sezone gripe, od septembra do novembra, a nije prekasno realizirati vakcinaciju protiv gripe od novembra do aprila.
aktuelno.ba / Zavod za javno zdravstvo TK