-
Više od 500 Tuzlaka uzelo učešće u velikoj ekološkoj akciji na jezeru Modrac - 15 hours ago
-
Gradonačelnik Lugavić razgovarao s učesnicima Akademije izvrsnosti BiH - 1 day ago
-
Obilježena 32. godišnjica manevarskih jedinica policije SJB Tuzla - 2 days ago
-
Obilježeno 30 godina postojanja i rada Organizacije porodica šehida i poginulih boraca grada Tuzle - 2 days ago
-
Amila Bećirović najbolja sportistkinja Tuzle za 2023. godinu - 2 days ago
-
Održan Simpozij o plućnom zdravlju - 2 days ago
-
Obilježeno 70 godina otorinolaringologije u Tuzli - 2 days ago
-
Press konferencija boračkih saveza TK: Zahtijevamo od nadležnih bh. Institucija da osiguraju mir i sigurnost svih građana - 2 days ago
-
Gradonačelnik Lugavić podržao otvaranje Roditeljske kuće za djecu oboljelu od raka - 2 days ago
-
Saopštenje Ministarstva pravosuđa i uprave TK - apr 26, 2024
Psiholozi upozoravaju: Od usamljenosti se možemo razboljeti
Moderna medicina pomaže sve većem broju ljudi da žive dužim i zdravijim životima nego ikada dosad, ali novija istraživanja pokazuju da novue probleme po zdravlje ljudi predstavlja sve prisutnija društvena izolacija koja se smatra jednako štetnom po zdravlje poput, primjerice pušenja ili pretilosti.
Američki znanstvenici upozoravaju na “epidemiju usamljenosti” koja utječe na razvoj brojnih zdravstvenih problema.
Rezultati studije što su ih nedavno iznijeli članovi Američkog udruženja psihologa pokazuju da su kod osoba s višestrukim društvenim kontaktima izgledi za iznenadnu smrt niži za čak 50 posto.
Meta-analiza provedena na 148 studenata iz SAD-a, Europe i Australije pokazala je da društena izolacija, usamljenost i odluka o tomu da živite sami, značajno utječu na preuranjenu smrt, gotovo jednako kao i ostali rizični čimbenici, poput pušenja ili pretilosti.
“Ova su istraživanja podcijenjena”, tvrdi psihologinja sa Unicerziteta Brigham, Julianne Holt-Lunstad, koja je iznijela razultate istraživanja u na sastanku psihologa u Washingtonu.
Podaci prikupljeni u okviru više stotina raznih studija provedenih među milionima sudionika daju nam snažne dokaze o značaju društvenih kontakata za fizičko zdravlje pojedinca.
“Usamljeni ljudi češće puše, češće su pretili i rjeđe vježbaju“, dodaje Anne Boeger iz Njemačkog centra za osobe treće životne dobi. Kaže i da se usamljenost povezuje s povećanom opasnošću od razvoja raka dojke i kardiovaskularnim problema.
Holt-Lunstad tvrdi da je godine 2010. oko 35 posto ljudi starijih od 45 godina bilo kronično usamljeno, a samo deset godina ranije bilo ih je 20 posto.
Kao razlog za to navodi sve više domaćinstava s po jednim članom, veću stopa razvoda i snažnije fokusiranje na društvene medije nego na stvarne životne kontakte.
Osoba ne mora biti fizički sama da bi se osjećala usamljeno. Usamljenima se osjeća 43 posto starijih ljudi, iako ih samo 18 posto živi samo. Često i u braku ljudi osjećaju nedostatak smislene interakcije.
Radiosarajevo.ba