Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH podržao je principe Prijedloga zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH. Prethodno je obavljena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, iza kojeg stoje hrvatske stranke.
Budžet za finansiranje institucija je 950 miliona KM. Istovremeno, prihodi za servisiranje vanjskog duga iznose 1.004.062.329 KM, tako da predloženi budžet ukupno iznosi 1.954.062.329 KM.
Poslanici su usvojili i zaključak koji je predložio Kolegij Doma u proširenom sastavu da se po okončanju glasanja o principima (prvo čitanje), otvori amandmanska faza u trajanju od sat vremena.
Poslanici su nastavili raspravu o preostalim tačkama dnevnog reda, a Komisija za finansije i budžet će u međuvremenu održati sjednicu na kojoj će razmotriti uložene amandmane i dostaviti izvještaj Domu nakon isteka roka za amandmansku fazu.
Nakon toga bit će otvorena rasprava o Prijedloga zakona o Budžetu institucija BiH za 2018. godinu u drugom čitanju i glasanje o konačnom prijedlogu zakona.
Poslanik Mirsad Isaković (SBBBiH) je tokom rasprave o budžetu institucija kazao da je nedopustivo da se o budžetu raspravlja sredinom januara, kada je već počela fiskalna godina.
Istakao je da je ovo je najvažniji dokument jedne države, a o njemu nije provedena javna rasprava.
“Budžet ove, kao i prošle godine, ima veće kreditne obaveze nego što je iznos od 950 miliona BAM za finansiranje institucija BiH. Više plaćamo dospjelih anuiteta nego što je iznos za finansiranje institucija BiH”, kazao je Isaković.
Najavio je da će Klub poslanika SBB-a BiH uložiti amandman na sredstva rezerve koja se određuju Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH, te predložiti preraspodjelu tih sredstava u neku drugu namjenu.
Poslanik Jasmin Emrić (A-SDA) takođe je ocijenio da se radi o, za državu BiH, jako važnom finansijskom dokumentu.
“Po meni, najveći problem i ograničenje ovog budžeta je finansijski okvir koji je unaprijed utvrđen i koji se ne mijenja, odnosno nema političke volje da se promijeni, poveća, a sve u svrhu kreativnosti i doprinosa državnog nivoa u poboljšanju ekonomskog i privrednog ambijenta u BiH”, naveo je Emrić.
On smatra da je bila potrebna politička volja da se ozbiljno razmišlja i analizira povećanje finansijskog okvira za budžet institucija BiH.
“Kako do toga nije došlo ovo je jedan prazan, administrativni budžet koji se bavi samo finansiranjem institucija BiH i ništa više”, ustvrdio je Emrić.
Brojne primjedbe na tekst HDZ-ovog prijedloga
Završena je rasprava o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koji je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH upućen iz Doma naroda, a čiji su predlagač hrvatske stranke. Poslanici nisu prihvatili prijedlog da se o ovom zakonskom rješenju odmah glasa, pa će to učiniti kada razmotre i ostale tačke dnevnog reda.
Poslanica Demokratske Fronte Maja Gasal Vražalica reagovala je na izlaganje predsjedavajuće Krišto kazavši da joj je neshvatljivo kako se neko ko u govoru upotrebljava neustavni naziv “županija” može pozivati na odluke Ustavanog suda BiH.
“To dokazuje da HDZ od Ustavnog suda uzima samo ono što njemu odgovara”, kazala je Gasal Vražalica.
Salko Sokolović iz Nezavisnog bloka izjavio je da popuna Doma naroda, onako kako je vidi prijedlog HDZ-a, predstavlja dodatnu podjelu i zatražio od predsjedavajuće Krišto da mu precizno objasni način biranja delegata u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
“Kako je matematički izračunato da bude 5 delegata iz hrvatskog, 2 iz srpskog, jedan iz bošnjačkog naroda i nijedan iz reda ostalih? Kada se ova konstrukcija postavi, ispada da ste vi poremetili vrijednost glasa i povećali poziciju Hrvata za 4 puta”, zaključio je Sokolović.
Poslanik Nezavisnog bloka Senad Šepić izjavio je kako misli da HDZ i SDA zapravo nemaju interes da pitanje izbornog zakona riješe, jer da imaju ponudili bi konkretne prijedloge, što nije slučaj.
“Mislim da vi samo štitite zauzete pozicije”, kazao je Šepić.
Njegov stav dijeli i poslanik SDP-a Saša Magazinović koji smatra da vladajuće stranke žele stvoriti privid da se bore za rješenje ovog pitanja.
“Konačni cilj je da se Zakon ne promijeni, da se uđe u izbore, da se izbori održe, a da se onda uz snažan politički uticaj na članove CIK-a kreiraju rezultati izbora”, tvrdi Magazinović.
On je pozvao poslanike da učine sve da se omogući legitiman izbor tvrdeći da već u 7.00 sati na dan izbora neke stranke imaju 20 hiljada, 30 hiljada ili 50 hiljada glasova u kutijama.
“Treba da obezbijedimo demokratske i poštene izbore, a njih do sada nismo imali”, zaključio je Magazinović.
Poslanik BPS-a Zaim Backović kazao je kako ne može vjerovati u kojem pravcu rasprava ide.
“Ne mogu sebi da dođem kako se interpretira Ustav moje države, prvi član koji je sveto pismo za ono čemu mi stremimo, Konvencija o ljudskim pravima. To je prvi član Ustava BiH. Interpretacija koju mi ovdje imamo – ‘izbor iz konstitutivnih naroda’ je potpuno pogrešna. To nije tačno, nije ustavno”, rekao je Backović, ponudivši kolegama iz parlamenta da uplate izradu svog genetskog koda, kako bi vidjeli kakvo im je stvarno porijeklo.
“Živo me zanima kako ćete reagovati. Začudićete se. Najmanje ćete biti ono što mislite da ste”, rekao je Backović.
Krišto: Prijedlog izbornog zakona pravedan i demokratski
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Borjana Krišto, obrazlažući HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona, navela je da se predloženim izmjenama provode odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa Izbornim zakonom i da se njima obezbjeđuje opšte načelo demokratije po kojem jedan narod drugom ne bira političke predstavnike.
Ona je dodala da rješenja koja sadrži ovaj zakon obezbjeđuju pravedan način izbora članova Predsjedništva BiH, te popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH.
Zamjenik predsjedavajućeg Šefik Džaferović (SDA) smatra da bi navedeni prijedlog zakona doprinio daljoj podjeli BiH i da je diskriminirajući.
Poslanik PDP-NDP Momčilo Novaković rekao je kako danas neće podržati nijedan od dva prijedloga Izbornog zakona, jer bi njihovo usvajanje dalje komplikovalo odnose u BiH.
Novaković uz to smatra da, iako se u potpunosti slaže sa principom da svaki narod bira svoje predstavnike, prijedlog HDZ-a ne bi riješio prijedlog izbora delegata u Domu naroda. Prema njegovom mišljenju, korijen problema leži u Federaciji BiH, te bi tu trebalo da bude i riješen.
“Što se tiče procedure, nisam sklon da podržim hitnu proceduru, ovo je preozbiljan zakon i njegove posljedice su previše ozbiljne”, rekao je Novaković.
Predloženim izmjenama se, na prijedlog Kluba Hrvata, regulira izbor članova Predsjedništva BiH, implementira Odluka Ustavnog suda BiH, odnosno izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH, te Odluka Ustavnog suda BiH koja se tiče izbora u Gradu Mostaru.
Pred poslanicima bi trebalo da se nađe i Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH, čiji su predlagači poslanici SDA: Amir Fazlić, Nermina Kapetanović, Šefik Džaferović, Safer Demirović, Hazim Rančić, Asim Sarajlić i Šemsudin Mehmedović.
Poslanici će razmatrati principe tog zakona za koji predlagači navode da predložena rješenja u potpunosti otklanjaju neusaglašenosti utvrđene odlukama Ustavnog suda BiH.
Početak rasprave u Predstavničkom domu Parlamenta BiH bio je obilježen verbalnim obračunom između poslanika Saveza za promjene i SNSD-a.
Do sukoba sa poslanicima SNSD-a došlo je kada je Momčilo Novaković prozvao “koleginicu iz te partije” koja je tokom prošlog zasjedanja izjavila da je Savez za promjene u podaničkom odnosu prema SDA.
“U čemu je razlika između podaničkog odnosa između SDA i , naprimjer HDZ-a ili neke druge stranke?”, upitao je Novaković.
Poslanica SNSD-a Dušanka Majkić reagovala je rekavši Novakoviću da on ne bi ni sjedio u parlamentu da njegova stranka nije dio Saveza za promjene, te da ni Savez ne bi bio tu gdje jeste da ga nije izabrala SDA.
Novaković je potom od Majkić zatražio da se sjeti na koji je način SNSD 2000. godine ušao u vlast, s obzirom da je nije izabrao narod.
“Ja sam izabran kao poslanik PDP NDP, a sad, da li mi to daje pravo da uočim vaše gluposti – pa daje. Ja previše pamtim u ovom parlamentu, ponekad je bolje ne čačkati”, rekao je Novaković.
Za institucije BiH i dug potrebno 1.954.062.329,00 KM
Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH, jedna je od tačaka obimnog dnevnog reda sjednice.
Za finansiranje institucija BiH budžetom je predviđeno 950 miliona KM, dok su prihodi za servisiranje vanjskog duga 1.004.062.329,00 KM, tako da predloženi budžet ukupno iznosi 1.954.062.329,00 KM.
Na dnevnom redu je još nekoliko zakona kao i Izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2016. godinu, Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2016. godinu i pojedinačni revizorski izvještaji za 74 institucije BiH za prošlu godinu.
BHRT
Komentari
Komentara
