Mi smo tu da Vam pomognemo da uspijete

U obnovljive izvore energije treba ulagati a ne manipulisati njima

Iznenađeni površnošću tumačenja, ionako dugo isčekivanog, Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, ali i iznošenjem mnogobrojnih neistina prije svega od strane Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH ali i pojedinih medija, članovi Asocijacije proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa „APEOR“ oštro osuđuju odgovorne za pogrešno informisanje javnosti.

Pored ionako komplikovane, otežavajuće i još uvijek nedefinasane do kraja zakonske regulative, spore administracije sa kojom se investitori u sektoru obnovljivih izvora energije  svakodnevno susreću, zahvaljujući površnim „analizama“ nestručnih lica sada su osuđeni i na javni linč. Tako su pojedini mediji proteklih dana, pored ostalog, pisali o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora koja je sastavni dio računa za električnu energiju. Radi se, prije svega, o nepoznavanju materije ali i stavovima baziranim na izjavama federalnog ministra ze energiju, rudarstvo i industriju, te su tom prilikom iznesene brojne dezinformacije.

SE 3 (2)

Odluka o utvrđivanju jediničnog iznosa naknade za podsticanje proizvodnje električne energije za OIEiEK nije nezakonita, kako se navodi. Vlada FBiH donijela je na osnovu člana 39., Zakona o OIEiEK. S ciljem izbjegavanja mogućeg pravnog vakuuma donesena je pomenuta odluka koja će se primjenjivati do donošenja podzakonskih propisa iz ovoga zakona.

Istovremeno iznenađuje reakcija na naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Naime, potrošači u FBiH, u čiju kategoriju spadaju i sami investitori, ovu minimalnu nakanadu plaćali su i ranije, ali je prikupljanje tih sredstava obustavljeno za vrijeme pravnog vakuma, te ne bi trebali biti iznenađeni kao što se navodi u saopštenju za javnost, koje potpisuje Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH. Da to uistinu nije nikakav „udar na džep“ građana, kako se pokušava predstaviti, potvrđuju i iznosi koji se nalaze na računima krajnjih potrošača. Naknada od 0,001 KM po utrošenom kWh račun za električnu energiju mjesečno dodatno optereti,  u prosjeku, za 0,26 KM za domaćinstva na operativnom područiju JP Elektroprivreda BH d.d. Sarajevo, a 0,35 KM za domaćinstva na operativnom područiju JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar.

Wind farm near Tehachapi, California

Uobičajena praksa u svim zemljama EU i svijeta je da se nakanda za poticanje razvoja i korištenja onovljvih izvora energije prikuplja od krajnjih potrošača pa ne vidimo ništa sporno da se taj model prikupljanja naknada primijeni i u Bosni i Hercegovini.

Navodi se i da je naša zemlja odavno zadovoljila energetske kriterije Evropske unije. Istina je da Bosna i Hercegovina proizvodi od 25 – 32 % električne energije iz hidroelektrana. Međutim, za zadovoljavanje EU „20-20-20“ ciljeva koriste se čisti izvori energije (zelena energija koja se podstiče) a tu spada hidroenergija snage do 10 MW, vjetroenergija, solarna energija, biomasa, kogeneracija…, koji u BiH čine tek nešto više od 1,5% . Među dezinformacijama koje su prezentovane javnosti je i ova da Republika Hrvatska, zabranjuje proizvodnju električne energije putem vjetro i solarnih elektrana, što nije tačno.

Podsjećamo još jednom da su u sektor obnovljivih izvora u Federaciji Bosne i Hercegovine investitori  do sada uložili preko 100 miliona KM. Nije riječ o „bogatim investitorima i/ili tajkunima“, kako se investitori nazivaju, nego često o kreditnim zaduženicima i privrednicima koji sve svoje obaveze prema državi uredno ispunjavaju.

 Napominjemo da trenutno u FBiH egzistira nekoliko stranih kompanija koje su uložile znatna finansijska sredstva u sektor obnovljvih izvora i koje namjeravaju nastaviti svoje poslovne aktivnosti ukoliko im izvršna i zakonodavna vlast to omogući.

Istina je da sve savremene tehnologije proizvodnje i upravljanja imaju relativno mali broj direktno uposlenih, ali je i činjenica da se taj broj indirektnim uposlenim na izgradnji i održavanju značajno povećava. Tako po postrojenjima male HE mogu imati 3-5 uposlenih, vjetroelektrane 8-12…; Činjenica je i da su tehnologije čistih obnovljivih izvora energije nešto skuplje, ali je riječ o daleko manjim izdvajanjima od troškova izazvanih posljedicama koje izazivaju fosilna goriva. Također zaboravlja se činjenica da se postrojenja za iskorištavanje obnovljvih izvora energije koja izgrade privatni investitori nakon isteka koncesionog perioda( po Zakonskim odredbama u FBiH koncesioni period je 30 godina) bez nakanade bez naknade vraćaju davaocu koncesije ( Federaciji BiH ili kantonima) i oni nastavljaju da ih ekonomski eksploatišu.

Dakle, ozbiljnom analizom i objektivim posmatranjem došlo bi se do zaključka da je riječ o ulaganjima, koja su investitori stavili „na kocku“ čekajući više od 19 godina da se zakonska regulative ove oblasti definiše do kraja a ne, kako se navodi, o najsigurnijoj investiciji u Bosni i Hercegovini.

Oblast energetske politike, energetske održivosti i posebno mjesto i uloga obnovljive energije u ukupnoj energetskoj privredi je veoma složena i delikatna te traži, ne samo dobro tehničko poznavanje materije već i poseban senzibilitet baziran na dugoročnoj viziji razvoja i energetike i cjelokupnog ljudskog društva čija sudbina dramatično ovisi o energiji. Takav senzibilitet ne samo da nismo prepoznali u tekstovima koji su proteklih dana bili u medijima već smo u njima prepoznali i direktno suprotstavljanje ovim principima i to, što je posebno porazno, od strane onih koji  treba da kreiraju energetsku politiku!

Udruzenje APEOR
(Asocijacija proizvodjaca energija iz obnovljvih resursa)

AKTUELNO.BA

Komentari

Komentara

Posted In: