Riječ je o specifičnom jelu koje se služilo kada je Nuhova a.s. barka pristala na kopno nakon velikog svjetskog potopa. Zalihe hrane bile su na izmaku, a ljudi s barke su u tom teškom trenutku zajedno skuhali hranu koja im je preostala i sve to nesebično podijelili između sebe.
Ašuru obilježavaju muslimani, kršćani i jevreji, a kod muslimana se obilježava desetog dana mjeseca muharrema. Vjernici pored posta i učenja molitvi, prave jelo ašuru u koje se stavi od sedam do 77 slatkih i slanih namirnica i to se podijeli komšijama, prijateljima. To je posebna socijalna dimenzija ašure i Nuhove arke koja danas simbolizira obnovu razorenog društva, njegovo ponovno rađanje, zbližavanje ljudi različitih uvjerenja.
Najčešće se koriste: koštunjavo voće (bademi, orasi, lješnici), sjemenke suncokreta, tikve, susam, ćurekot, pšenica, ječam, zob, riža; suho voće: ananas, kajsija, šljiva, papaja, mango, kruška, jagoda. Koristi se i svježe voće i povrće – cvekla, mrkva, kruška, mandarina, jabuka, nar, kivi, ananas, banana, tikva, grožđe, limun, grejp, peršun, dud, ribizle, breskva, malina, kajsija, višnja, jagoda… Od začina, možete koristiti: šafran, cimet, karanfilčić, čili, korijander, kafu, med, šećer, so, bibier, kakao, rogač, džumbir, vanilin šećer…
Tvrdi sastojci, poput riže i pšenice se prethodno skuhaju posebno, te dodaju u smjesu u kojem se kuhalo koštunjavo i svježe voće i povrće. Ovo jelo se kuha satima, a na kraju se dodaju začini.
Voće i slatki sastojci se koriste u najvećoj mjeri, dok se sastojci sa jačim okusima stavljaju u manjim količinama, kako bi se doprinijelo zanimljivosti okusa.
aktuelno.ba
