Privatni univerziteti u BiH su poznati po tome da se na njima u najkraćem roku može doći do diplome, piše list Neue Zürcher Zeitung. Ovaj list je poslao svog reportera, koji se predstavio kao student i vrlo brzo i jednostavno došao do nadležnih osoba koje su mu omogućile da za novac dođe do željenog cilja.
“Konkurs za posao u Ministarstvu finansija bio je uslovljen posjedovanjem odgovarajuće fakultetske diplome. U državnoj službi BiH, čini se, mogu da rade samo najobrazovaniji i najpametniji ljudi. Pronašao sam jedan privatni koledž u Republici Srpskoj. Kratak razgovor sa vlasnikom ovog koledža pokazao je da je spreman da izađe u susret mojim zahtjevima, sve dok mogu da platim. Ponudio mi je da “skrati” moj obrazovni put i predložio mi tokom razgovora u jednom banjalučkom kafiću da se odmah upišem na drugu godinu fakulteta za menadžment.
Naglasio sam kako imam dovoljno novca, ali da nemam vremena. Odgovor je uslijedio odmah. Samo treba da se javim jednom njegovom kolegi na fakultetu. “Ako Vam je odista toliko hitno, možemo da promijenimo i datum upisa na fakultet, tako da izgleda kao da ste već godinu dana studirali ovdje”, kaže on.
Istu večer organizovao mi je sastanak sa saradnikom studentske službe. On mi je objasnio da mogu da nastavim studij ako odmah uplatim školarinu za dvije godine – 2.500 eura. Ponudio mi je da ispunim upisnicu na fakultet, ali da rubriku s datumom ostavim praznu.
Naravno da nemam namjeru da studiram menadžment, niti da se prijavim na konkurs u Ministarstvo finansija. Ali kao novinar sam brzo shvatio da lako mogu da skupim dokaze o sumnjivim procedurama i prevarama na visokoškolskim ustanovama. Ustaljena je praksa da profesori uzimaju mito. U BiH je nakon 2000. godine niklo 18 univerziteta – mimo onih osam koji su pod nadzorom države. Postoji i 15 privatnih fakulteta. Školska godina u tim privatnim školama košta između 700 i 5.000 eura.
Na državnim univerzitetima školarina je manja, oko 200 eura, ali i tu se daje novac za polaganje ispita.
Privatni univeziteti najviše posla imaju sa službenicima u državnoj službi kojima je potrebna dokvalifikacija. Diplome službenicima donose napredak u karijeri i bolju platu. Većina ih se odlučuje na seminare i studiranje uz rad. Njihova nova kvalifikacija je čista forma. Na radnom mjestu niko neće provjeravati da li su naučili nešto, ionako svoje radno mjesto dobijaju više na osnovu političke lojalnosti, a manje zbog svojih sposobnosti. Slobodno tržište je tako stvorilo neku vrstu pijace na kojoj se za novac kupuju akademske diplome i titule”, piše reporter lista Neue Zürcher Zeitung.
(DW)