Dvanaest udruženja žrtava agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida pokreće inicijativu prema domaćim i međunarodnim institucijama, s ciljem zaštite pravne istine, prava žrtava i zaustavljanja prakse negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti i glorifikacije njihovih izvršilaca, a na temelju pravosnažne presude Radovanu Karadžiću pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, javlja Anadolu Agency (AA).
Predstavnici udruženja prezentovali su danas više detalja u vezi sa formom i ciljevima ove inicijative. Poručili su da će učiniti sve da se dokaže, analizira, ispita i preduzmu mjere kada je u pitanju naslijeđe Radovana Karadžića. Kao drugo, tražit će od obrazovnih institucija u BiH da se zvanične presude Haškog tribunala uvrste u program izučavanja.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH, podsjetio je da su nakon gotovo četvrt stoljeća dočekali i presudu Radovanu Karadžiću, koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
“Dvanaest udruženja danas se sastalo i donijeli su određene zaključke koji će biti upućeni prema domaćim i međunarodnim institucijama i država članicama UN-a imajući u vidu da je presudu donio sud koji je formirao UN, odnosno Vijeće sigurnosti UN-a, i od njih ćemo tražiti implementaciju presude, odnosno sve ono što presuda sadrži, a što je posljedica zločina koje je stvorio Radovan Karadžić sa svojim sljedbenicima”, pojasnio je Tahirović.
Kako je kazao, u Hagu su pitali šta su sljedeći koraci i da li mogu nešto promijeniti u BiH kako bi žrtve dobile što potpuniju satisfakciju, odnosno kako bi oni temelji na kojima je građena zločinačka organizacija bili ukinuti.
Promjenu mnogih stvari u BiH, prvenstveno u Srebrenici, tražila je i Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja “Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa”.
“Mi hoćemo i tražimo, prvenstveno od vlasti u BiH, da se vrate stvari u prvobitno stanje, da imamo cijelovitu BiH, da Srebrenica ne smije biti u rukama zločinaca, da tamo u policiji ne smiju biti ljudi koji su počinili genocid”, izjavila je Hotić.
Poručila je da će tražiti da imaju prava kao ljudi, da imaju svoj jezik, državu i da se “poništi sve ono što su zločinci dobili na osnovu zločina”.
Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH, izjavio je da je ovo prvi radni sastanak udruženja nakon presude Karadžiću.
“Mislim da više ništa ne bi trebalo biti kao što je bilo do izricanja presude. Sada bi se neke stvari trebale promijeniti. Pod zastavom, grbom Radovana Karadžića učinjen je strašan zločin i genocid u BiH. Ista ta zastava, isti grb, iste institucije koje je on stvorio, danas su naslijeđene”, pojasnio je Mešković.
Najavio je da će predstavnici organizacija i udruženja u BiH u narednom periodu poduzeti određene korake.
“Preko UN-a, međunarodnih institucija, učinit ćemo sve da se dokaže i analizira i ispita i preduzmu mjere kada je u pitanju naslijeđe Radovana Karadžića. Kao drugo, tražit ćemo od obrazovnih institucija u BiH da se zvanične presude Haškog tribunala uvrste u program izučavanja. Pozivamo, prije svega, bh. a posebno bošnjačku politiku, koja je inertna kada je u pitanju zaštita i podrška žrtvama agresije na BiH, zaštita i podrška žrtvama genocida u BiH, moraju biti konkretniji i zaštiti svoje građane i BiH”, poručio je Mešković.
Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva Fikret Grabovica osvrnuo se na presudu Radovanu Karadžiću navodeći da je Srbija ponovo ostala bez odgovornosti.
“Presuda kojom je potvrđen genocid u Srebrenici znamo da se negira u jednom entitetu u BiH i trebalo bi pod hitno da se pokrene inicijativa za donošenje zakona o zabrani negiranja genocida, jer znamo da je to posljednja, završna faza genocida”, pojasnio je Grabovica.
Predsjednica Udruženja “Žena-žrtva rata” Bakira Hasečić smatra da je dužnost preživjelih i članova porodica ubijenih u BiH da vrše pritisak, prvenstveno na bh. političare da napokon rade ono što oni rade od dana kada su postali žrtve.
“I da daju punu podršku preživjelim žrtavama i našoj borbi da istrajemo u našim programskim ciljevima, jer je neshvatljivo da u 21. vijeku, kao što se dogodilo u mom Višegradu, da se ponovo poziva na pokolj, na klanje, da će teći krvava Drina. Žrtva je žrtva bez obzira na to koje je nacionalnosti”, poručila je Hasečić.
Inicijativi su se pridružili i predstavnici Udruženja logoraša Prijedor ‘92, Udruženje žena Podrinja, Organizacija porodica šehida, poginulih boraca, nestalih osoba Vrbanja – Kotor Varoš, Udruženje nestalih općine Vogošća, Udruženje nestalih općine Ilijaš, Udruženje zarobljenih i nestalih lica opštine Zvornik.
aktuelno.ba/federalna.ba/AA