Predstavom o Miroslavu Krleži, reditelja Zlatka Pakovića, “Krleža ili što su nama zastave, a što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo”, večeras u 20 sati, u Narodnom pozorištu Tuzla, počinju 18. Međunarodni Književni susreti Cum grano salis. Tim povodom, u Narodnom pozorištu Tuzla, danas je upriličena i konferencija za medije. Prisutnima su se obratili gradonačelnik Tuzle, Jasmin Imamović, reditelj predstave, Zlatko Paković, glumci Ana Jembrek i Vilim Matula, te direktor Narodnog pozorišta Tuzla, Mirza Ćatibušić.
“Trudili smo se cijelo ljeto da ova velika predstava, sa velikim rediteljem i velikim glumcima koji su angažirani intelektualci, bude izvedena u Tuzli, a najviše smo se trudili zbog Miroslava Krleže. Ove godine obilježavamo 125 godina od rođenja Krleže, jednog od najvećih intelektualaca Evrope 20. stoljeća, nivoa velikog Sartra, čiji se najvažniji segmenti života i rada, koji su vezani za čovjeka i za humanizam, nerijetko brišu iz ideoloških razloga. Zato su nam važni ovakvi angažirani projekti, politički teatar, hrabri teatar, čiji je lider Zlatko Paković, da i naši građani to vide, osim građana velikih centara. Radi se o, ove godine, najvažnijoj i najhrabrijoj predstavi i dobro je da naši književni susreti Cum grano salis počnu sa predstavom koja je zapravo omaž Miroslavu Krleži. Osim toga, Miroslav Krleža je jako zadužio ovu sredinu.
Borba Miroslava Krleže, za Juru Keroševića, spasila je našem Tuzlaku život, spasila uspomenu na Husinsku bunu. Krleža je svojim perom dobacio do Pariza, braneći Husinsku bunu i Juru Keroševića. Krleža je jedan od najvažnijih pisaca za Bosnu i Hercegovinu. Kao tadašnji predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Jugoslavije, on odlučuje da se na svjetsku izložbu u Pariz, posvećenu srednjem vijeku, pošalje bosanski stećak, jer stećke nema niko drugi u svijetu osim tadašnje Jugoslavije, odnosno Bosne i Hercegovine. Toliko dobroga je napisao o bosanskom stećku, o srednjevjekovnoj Bosni, o Bogumilima, kao malo koji od autora u istoriji i njegovi smo veliki dužnici. Potpuno originalna posebnost, potpuno drugačiji pogled na život, što nam je jako važno jer je Miroslav Krleža podsjetio na važne i zdrave korijene državnosti BiH. Što nam je poslije zatrebalo. Njegov značaj je toliki da nam je važno da i naši sugrađani, i mladi ljudi u BiH više znaju o Krleži i više čitaju njegova djela. Čini mi se da predstava reditelja Zlatka Pakovića i Književni susreti Cum grano salis, imaju sličan koncept, koncept očuvanja i trajnih vrijednosti i onoga što nas veže i zato ovom predstavom večeras otvaramo 18. Međunarodne književne susrete Cum grano salis, a završićemo ih svečanom dodjelom nagrade Meša Selimović, za najbolji roman objavljen u 2017. godini, na govornom području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, u subotu, 22.9. u 20.00 sati u Narodnom pozorištu. U naredna tri dana, građani Tuzle imaće priliku prisustvovati promocijama knjiga književnika i pjesnika iz našeg regiona i ja se nadam da će iskoristiti ovu priliku i prisustvovati nekim od sadržaja bogatog programa Književnih susreta Cum grano salis”, izjavio je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.
Reditelj predstave “Krleža ili što su nama zastave, a što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo”, Zlatko Paković, kao i glumci Ana Jembrek i Vilim Matula, izrazili su zadovoljstvo što im se ukazala prilika da ovu predstavu igraju u Tuzli.
„Drago mi je da smo u Tuzli. Večeras je tuzlanska premijera predstave, nadam se da ćemo zajedno iz svega ovoga naučiti i steći jedno novo iskustvo, da ćemo bolje sagledati ne samo prošlost nego i budućnost. Vrlo je važno reći da Krležu mogu igrati svi, imaju pravo na to ali ne zaslužuju da ga igraju svi. Nije dovoljno da je glumac talentovan, već i da svojim životom potvrđuje krležijanski odnos prema samom životu i krležijansku smelost. A Vilim Matula, glumac i aktivista, jedan od retkih, ako ne i jedini na cijelom Balkanu, koji živi na toj razini krležijanstva. Kada to govorim, imam na umu jednu važnu epizodu vezanu za Tuzlu, a to je da bi čuveni husinski rudar, Jure Kerošević, zbog borbe za svoja pogažena radnička prava bio ubijen, da nije bilo Miroslava Krleže, da nije bilo njegove riječi i djela, koje su mladog Tuzlaka izvukle iz sigurne smrti. Krleža nam je pokazao šta znači imati dušu, da čovjek mora stojati iza svoje riječi, da ne bi smjelo biti provalije između riječi i djela. On je svojim životom stojao iza svake riječi. Mada se o njemu danas drugačije govori i iznose neistine“, rekao je Zlatko Paković.
U četiri dana trajanja 18. Književnih susreta Cum grano salis održaće se, pored predstave o Krleži, i devet promocija knjiga, te omaž akademiku Zdenku Lešiću. Ulaz na predstavu, sve promocije i Svečanost dodjele Nagrade Meša Selimović je slobodan.
aktuelno.ba