Kao mjeru neposredne kontrole cijena, Vlada je propisala za pojedine proizvode utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene). Mjere neposredne kontrole odnose se na proizvode u nadležnosti FBiH, kantona, gradova i općina propisane odredbama Zakona o kontroli cijena, kao i na ostale životne namirnice, osnovne higijenske i druge proizvode koje prodaju svi učesnici u lancu snabdijevanja, odnosno privredna društva i druge pravne i fizičke osobe koje proizvode i obavljaju trgovinu na veliko i trgovinu na malo.
Pravne i fizičke osobe obavezne su utvrditi i primjenjivati marže tako da one ne prelaze nivo marži tih proizvoda na dan 5.3.2020. godine.
Ovo se odnosi na sve vrste brašna, sve vrste hljeba, peciva i druge pekarske proizvode od brašna i žitarica, aktivni kvasac, mlijeko i mliječne prerađevine, jaja i proizvode od jaja, šećer, čaj, začine, so za ljudsku ishranu, rižu, tjesteninu, biljne i životinjske masnoće, sve vrste svježeg mesa, ribe i njihove prerađevine, voće i povrće, sirće, mesne konzerve, riblje konzerve, vodu za piće, jestivo ulje, formule za dojenčad i formule nakon dojenja, prerađenu hrana na bazi žitarica i dječiju hrana za dojenčad i malu djecu, dodatke ishrani, dijetetske proizvode (uključujući proizvode bez glutena), hranu za posebne medicinske potrebe, pelene za jednokratnu upotrebu za djecu i odrasle, higijenske uloške, deterdžente za veš i suđe.
Također i na sapun, sredstva za dezinfekciju vode, prostora i ruku (uključujući koncentrirani alkohol), toaletni papir, pastu za zube, zaštitne kombinezone i drugu zaštitnu i medicinsku odjeću i obuću, zaštitne naočale i vizire, zaštitne rukavice i zaštitne navlake za cipele, zaštitne maske – hirurške, zaštitne maske za lice FFP2 i FFP3, posteljno i ostalo rublje za zdravstveni sistem, sve vrste sjemenskog i sadnog materijala, sredstva za zaštitu zdravlјa bilјaka, stočnu hrana i komponente za stočnu hranu, te na vještačko đubrivo.
Za realizaciju i nadzor nad provođenjem ove odluke zadužene su federalna, kantonalna, gradske i općinske tržišna inspekcija.
Danom stupanja na snagu ove, prestaje da važi ranija Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena.
Inače, današnjoj sjednici Vlade BiH su prisustvovali premijer FBiH i njegovo dvoje zamjenika, dok su ostali članovi Federalne vlade u radu sjednice sudjelovali putem video linka.
Ovo je urađeno s ciljem blagovremenog intervenisanja na tržištu naftnih derivata u FBiH i sprječavanja špekulativnog i krajnje neodgovornog ponašanja svih učesnika u lancu snabdijevanja naftnim derivatima u periodu proglašenog stanja nesreće usljed pandemije koronavirusa.
Vlada je donijela i Odluku kojom propisuje utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene) za naftne derivate. Privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata.
Pivrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu u visini od 0,25 KM/litru derivata.
Vlada FBiH će u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke obavijestiti Parlament FBiH o mjerama neposredne kontrole.
Za realizaciju i nadzor nad provođenjem ove odluke zadužene su federalna, kantonalna, gradska i općinska tržišna inspekcija.
O obrazloženju ove odluke je navedeno da je u proteklom periodu došlo do značajnog sniženja cijena barela na svjetskom tržištu, te i do sniženja rafinerijskih cijena naftnih derivata. Međutim, bez obzira na drastična smanjenja rafinerijskih, a i veleprodajnih cijena na tržištu Federacije BiH, to nije rezultiralo odgovarajućim sniženjem maloprodajnih cijena na benzinskim pumpama.
Određeni broj benzinskih pumpi u ovom periodu (mart-april) prijavljivao je veoma visoke cijene i izuzetno visoku maržu, koja je dostizala i 0,50 KM/litar.
Ovo se posebno odnosi na pojedine uvoznike/veletrgovce, koji imaju 87,84 posto učešća u ukupnom uvozu naftnih derivata u Federaciju BiH. Ove kompanije su ujedno i vlasnici 22 posto od ukupnog 689 benzinskih pumpi u Federaciji BiH.
U pogledu maloprodajnih cijena uočeno je da one u kontinuitetu gotovo uvijek imaju najviše maloprodajne cijene na benzinskim pumpama i evidentna su određena pravila u ponašanju ovih subjekata u vezi s formiranjem i visinom cijena, te vremenskim podudaranjem izmijene cijena i dužine zadržavanja njihovog visokog nivoa.
Vlada je danas zadužila Federalno ministarstvo trgovine da prati efekte propisane mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem marži u veleprodaji i maloprodaji naftnih derivata.
U slučaju izostanka očekivanih efekata neposredne kontrole, a zbog potrebe ekspeditivnog djelovanja Vlade Federacije BiH u proglašenom stanju nesreće, ovo ministarstvo je zaduženo da pripremi zakonom predviđeni model određivanja najvišeg nivoa maloprodajnih cijena za promptno razmatranje i odlučivanje na sjednici Federalne vlade.
Federalno ministarstvo finansija je zaduženo da ovaj zaključak dostavi Ministarstvu finansija i trezora BiH kako bi bila provedena dalja procedura u vezi s kreditnim zaduženjem.
Cilj predložene hitne finansijske pomoći je pružanje podrške zemlji u njenom radu i davanju odgovora na prijetnju koju nameće COVID-19, kao i jačanje nacionalnih sistema javno-zdravstvene pripravnosti.
Također, utvrđeno da je na dionici prolaza kroz Poslovnu zonu Vitez, u dužini od 4,7 kilometara, korisnik eksproprijacije JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo, a na preostalom dijelu brze ceste, u dužini od 19,685 kilometara, JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar.
Korisnicima je naloženo da pokrenu postupak eksproprijacije nekretnina.
Sredstva za dionicu prolaza kroz Poslovnu zonu Vitez osigurala je Vlada FBiH Budžetom za 2020. godinu, a preostali dio sredstva osiguralo je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, u skladu sa Trogodišnjim planom poslovanja za 2019. – 2021. godinu.
Za željeznički putnički saobraćaj interes je iskazan za putne pravce Sarajevo – Bihać – Sarajevo (1 par vozova), Sarajevo – Čapljina – Sarajevo (1 par vozova) i Čapljina – Sarajevo – Čapljina (1 par vozova).
U željezničkom kombinovanom saobraćaju to su dionice Brčko granica – Čapljina granica, Semizovac – Čapljina granica, Sarajevo Teretna – Čapljina granica, Brčko granica – Lukavac, Maglaj – Čapljina granica, Čapljina granica – Lukavac, Čapljina granica – Konjic, Čapljina granica – Visoko i Lukavac – Šamac granica.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija će zaključiti ugovor s JP ŽFBiH d.o.o. Sarajevo kojim će urediti sufinansiranje obavljanja usluga javnog željezničkog putničkog i kombinovanog saobraćaja prema namjeni i visini sredstava utvrđenih za ove namjene Budžetom Federacije BiH za 2020. godinu.
Informacija obuhvata analizu stanja na području Federacije BiH, te aktivnosti koje su poduzete.