-
Direktor Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost boravio u radnoj posjeti UKC Tuzla - 6 hours ago
-
Skupština TK usvojila Deklaraciju o osudi negiranja genocida u Srebrenici od strane Narodne skupštine Republike Srpske - 6 hours ago
-
Ministar Delić u Tuzli povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu: Kontinuiran rad na promociji i unapređenju zaštite radnika - 14 hours ago
-
Održana vanredna sjednica Vlade Tuzlanskog kantona - 14 hours ago
-
Holandski hor ˝Slavuj˝ u Kući plamena mira - 16 hours ago
-
Bosanskohercegovački ministri za obrazovanje u radnoj posjeti u Turskoj - 16 hours ago
-
Veliki uspjeh učenika Richmond Park Međunarodne škole Tuzla na Federalnom takmičenju iz fizike - 16 hours ago
-
Više od 500 Tuzlaka uzelo učešće u velikoj ekološkoj akciji na jezeru Modrac - 1 day ago
-
Gradonačelnik Lugavić razgovarao s učesnicima Akademije izvrsnosti BiH - apr 27, 2024
-
Obilježena 32. godišnjica manevarskih jedinica policije SJB Tuzla - apr 27, 2024
Hag: Počinje žalbeni pretres Karadžiću
Žalbeni pretres u predmetu protiv Radovana Karadžića počinje danas pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, koji je naslijedio Haški tribunal.
Pretres, koji će trajati dva dana, počet će uvodnom riječju predsjedavajućeg sudije u tom predmetu Teodora Merona (Theodor Meron), nakon čega će Karadžić i tužilaštvo iznijeti usmene argumente o žalbi, saopćeno je iz Haga.
Radovan Karadžić uložio je u decembru 2016. godine žalbu Haškom tribunalu na presudu, kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini.
Odbrana se nada da će uspjeti da dokaže nepostojanje veze Karadžića sa dešavanjima u Srebrenici, što bi, kako ocjenjuju, uticalo na visinu presude.
Sudsko vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u svojoj presudi izrečenoj 24. marta 2016. osudilo je Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog zapovjednika njenih oružanih snaga, na 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata koje su počinile srpske snage tokom oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.
Karadžić je osuđen za genocid u regiji Srebrenice u 1995. zbog progona, istrebljenja, ubistava, deportacije, nečovječnih akata (prisilnog izmještanja ljudi), kampanje terora, nezakonitih napada na civile i uzimanja talaca. Oslobođen je optužbe za genocid u drugim općinama u Bosni i Hercegovini. Vijeće je ustanovilo da je Karadžić počinio te zločine učešćem u združenom zločinačkom pothvatu.
Združeni zločinački pothvat, koji je postojao između oktobra 1991. i novembra 1995. godine, uključivao je zajednički plan trajnog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata s teritorija pod vlašću Srba i kroz činjenje zločina u općinama širom Bosne i Hercegovine.
Suđenje je pokrenuto 26. oktobra 2009. i trajalo je ukupno 499 sudskih dana tokom kojih je izloženo 11.500 dokaznih materijala. Sudsko vijeće saslušalo je svjedočenja ukupno 586 svjedoka od kojih je 337 pozvalo tužilaštvo, 248 odbrana i jednog Sudsko vijeće.
U skladu s članom 2 prelaznih odredbi Mehanizma, 22. jula 2016. godine obje strane podnijele su žalbe protiv presude ICTY pred Mehanizmom. Strane su 5. decembra 2016. podnijele sažetke žalbi, a njihovo razmatranje je zaključeno 6. aprila 2017. godine.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda uspostavilo je 22. decembra 2010. Mehanizam, kako bi preuzeo brojne ključne funkcije Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu i ICTY nakon dovršenja njihovih mandata, uključujući i dovršenje ograničenog broja slučajeva naslijeđenih od dva tribunala.
BHRT