Iz Nezuka je danas krenula kolona učesnika ovogodišnjeg „Marša mira“, pješačkog hodočašća u okviru obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici.
Učesnici Marša mira će se i ove godine, naredna tri dana, kretati obrnutom rutom od one kojom su Srebreničani u ljeto 1995. godine pokušavali doći do slobodne teritorije, u Tuzlu ili Kladanj. Među hiljadama učesnika i ove godine u Maršu mira učestvuje i premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić, a u koloni je i ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Nj. E. Sadik Babur Girgin.
„U ime Vlade TK i u svoje ime svima vama koji ćete proći ovim putem nazad prema Srebrenici, posebno vama koji to činite već dvadeseti put želim se prije svega zahvaliti što šaljete ovu poruku. Danas želim spomenuti jednu bitnu stvar, a sto je da su Bošnjaci narod koji je u stoljećima svog življenja i bivstvovanja na ovim područjima unazad tih svih godina doživjeli i preživjeli 11 genocida. Ovaj posljednji, kojeg trebamo zvati pravim imenom, Genocid nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica, je kao ni jedan do sada dokumentovan, dokazan i iza ovog genocida stoje presude međunarodnih sudova i stoji Deklaracija UN-a o genocidu u Srebrenici. I to je važno, i to je prilika da stavimo historijsku tačku i kako se genocid na ovim područjima nad Bošnjacima ne bi ponavljao. Ali to se neće desiti ukoliko mi, Bošnjaci koji živimo na ovim prostorima, ne budemo sami sebi garant da se to neće desiti. A biti ćemo garant kada mi budemo držali do toga da se odupremo posljednjem činu genocida, a to je zaborav i negiranje. Ovo je način da to uradimo“, kazao je danas premijer Halilagić prilikom ispraćaja učesnika na Marš mira.
U Potočare bi učesnici Marša mira trebali stići u popodnevnim satima 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari na kojoj će ove godine biti ukopani posmrtni ostaci još 14 žrtava genocida.
„Marš mira“ je memorijalna manifestacija koja se održava svake godine, u julu, u povodu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone Ujedinjenih nacija“ u Srebrenici iz jula 1995. godine, a u program obilježavanja uvršten je 2005. godine, od kada se broj učesnika povećava svake godine. Osnovni cilj Marša je izgradnja, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida. Marš mira cijeloj Europi i svijetu šalje univerzalnu poruku suživota i pomirenja. Koračanje putem spasa predstavlja izuzetno zahtjevnu fizičku aktivnost, a također je i emocionalno iscrpljujuća, ako se uzme u obzir da svi učesnici prolaze lokalitetima na kojima su vršene masovne egzekucije Bošnjaka, obilazeći i mjesta masovnih grobnica. Međutim, učesnici su saglasni u tome da je pridruživanje Maršu mira nešto najmanje što mogu učiniti na putu promicanja istine o Srebrenici u kojoj je 1995. godine počinjen genocid.
Kolonu „Marša mira“ svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.
