Na danas održanoj tematskoj sjednici, posvećenoj stanju u oblasti obrazovanja Vlada Tuzlanskog kantona usvojila je Informaciju o stanju u oblasti obrazovanja na području Tuzlanskog kantona, sa posebnim osvrtom na upisnu politiku u srednjim školama i visokoškolskim ustanovama.
Analizirajući Informaciju uz brojne diskusije članova Vlade i Skupštine Tuzlanskog kantona, predstavnika obrazovnih ustanova, te Privredne i Obrtničke komore Tuzlanskog kantona Vlada je donijela Zaključak kojim se Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Univerzitet u Tuzli i srednje škole na području našeg kantona zadužuju da prilikom kreiranja Plana upisa na JU Univerzitet u Tuzli i srednje škole u akademskoj i školskoj 2017/18. godini uzmu u obzir potrebe tržišta rada, te da u kreiranje ovog dokumenta uključe predstavnike poslodavaca.
Ministarstvo je zaduženo i da razmotri mogućnost stipendiranja učenika i studenata za određena stručna zanimanja i znanja za kojima postoji potreba na tržištu rada u cilju njihove dodatne motivacije. Osnovne i srednje škole su zadužene da kontinuirano rade na profesionalnoj orijentaciji učenika kao obliku pomoći prilikom izbora budućeg zanimanja.
Vlada je također, svojim zaključkom sugerirala medijskim kućama da u okviru svojih sadržaja posvete određeni prostor praćenju tržišta rada, te da putem svojih sadržaja roditeljima i učenicima ponude više informacija o potrebama tržišta rada sa posebnim osvrtom na deficitarna zanimanja.
Kada je u pitanju sam danas usvojeni dokument, u Informaciji se navodi da u školskoj 2016/17. godini na području Tuzlanskog kantona radi 120 javnih ustanova za osnovno i srednje obrazovanje i to. U 88 osnovnih i 32 srednje škole nastavu pohađa ukupno 54.850 učenika.
Podaci pokazuju da je broj učenika koji pohađaju osnovno obrazovanje u školskoj 2016/17. godini manji je za 899 učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu. Također podaci za srednje obrazovanje pokazuju da je školskoj 2016/17. godini došlo i do pada broja učenika koji pohađaju srednje obrazovanje i to za 1.074 učenika.
Također, indikativno je i da je od školske 2006/07. do ove školske godine broj učenika, koji pohađa osnovno obrazovanje, manji za 14.184 učenika, broj odjeljenja je manji za 383 odjeljenja, a prosječan broj učenika po odjeljenju je od 23,65 učenika spao na 20,90 učenika. Broj punih radnih normi je od školske 2006/07. godine do ove školske godine manji za 454,5 radnih normi. Ipak, Broj učenika u osnovnim školama u zadnjih pet godina se stabilizovao, što je značajno sa aspekta upisne politike pri projektovanju plana upisa učenika u srednje škole.
Kada je u pitanju srednje obrazovanje od školske 2006/07. godine do ove školske godine broj učenika, koji pohađa srednje obrazovanje, manji je za 9.182 učenika, broj odjeljenja je manji za 154 odjeljenja, a prosječan broj učenika po odjeljenju je od 28,17 učenika spao na 21,53 učenika. Broj punih radnih normi je školske 2006/07. godine do ove školske godine manji za 60,23 radnih normi. Poput osnovnog obrazovanja, ohrabruje podatak da se broj učenika koji završavaju četverogodišnje srednje obrazovanje se stabilizirao u zadnje dvije godine i iznosi oko 2.900 učenika, sa tendencijom nastavka trenda stabilizacije, a što je značajno sa aspekta kreiranja upisne politike u visokom obrazovanju.
Kada je u pitanju visoko obrazovanje na području Tuzlanskog kantona, u proteklom periodu osnivač JU Univerzitet u Tuzli odnosno Skupština Tuzlanskog kantona, Vlada Tuzlanskog kantona i resorno ministarstvo proveli su niz aktivnosti s ciljem poboljšanja uslova rada i studiranja na ovoj visokoškolskoj ustanovi.
Doneseni su Standardi i normativi visokog obrazovanja, Pravilnik o grupama poslova i zadataka, uslovima za njihovo obavljanje i okvirnim koeficijentima za obračun plaća u javnim ustanovama visokog obrazovanja, obezbjeđena je toplifikacija Kampusa Univerziteta, sredstva za adaptaciju prostora u koji je smještena Akademija dramskih umjetnosti, pokrenuto pitanje prijema u radni odnos na Univerzitet Zlatnih studenata kao i inicirano trajno rješavanje problema smještaja određenih fakulteta i akademije kroz donatorska sredstva TIKA-e za adaptaciju objekta u Kampusu Univerziteta.
Nacrt Zakona o naučno-istraživačkom radu jednoglasno usvojen na Skupštini Tuzlanskog kantona, trenutno je u toku javna rasprava o nacrtu navedenog zakona.
U akademskoj 2016/2017. godini nastavu na sva tri ciklusa studija na fakultetima i akademiji Univerziteta pohađa 10.958 studenata, od toga je 9.423 student na I ciklusu studija, 1.298 studenata na II ciklusu studija i 237 studenata na trećem ciklusu. Analizirajući trendove, u protekle tri akademske godine na JU Univerzitet u Tuzli broj studenata koji pohađaju visoko obrazovanje manji je za 1.017 studenata.
Upisna politika
Razvoj radne snage zauzima jednu od ključnih oblasti u procesu jačanja ekonomskog razvoja. Jačanje ekonomskog razvoja podrazumijeva kvalitetan i fleksibilan obrazovni sistem koji će biti u stanju pratiti potrebe tržišta rada. Predviđanje potreba tržišta rada, prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta rada, posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, te stimulativni finansijski mehanizmi kojim se poslodavci i učenici motivišu, predstavljaju važne aktivnosti za povećanje konkurentnosti, produktivnosti i bolje zapošljivosti radne snage.
Veliki broj poslodavaca, posebno onih, čija razvojna strategija sadrži elemente razvoja ljudskih resursa, ima problem sa pronalaženjem kvalifikovane radne snage. Na osnovu raspoloživih informacija, veliki broj poslodavaca iskazao je opredijeljenost da se ozbiljnije uključe u rješavanje obrazovne politike i pomenutih pitanja. Lokalne zajednice, iako obrazovna politika nije u njihovoj nadležnosti, nisu imune, niti se mogu i smiju amnestirati od pitanja koja su vezana za oblasti obrazovanja i zapošljavanja, te je njihovo uključivanje i podrška u svakom mogućem smislu od najvećeg značaja, navodi se u Informaciji.
Zbog same kompleksnosti i značaja, a u cilju povezivanja upisne politike sa potrebama tržišta rada neophodno je ovu problematiku posmatrati iz nekoliko različitih uglova, istaknuto je danas. Prije svega to su potrebe tržišta rada, potrebe poslodavaca, potrebe društvene zajednice, potrebe i želja učenika i njihovih roditelja, te potrebe škola i fakulteta.
Na kreiranje upisne politika u prethodnih nekoliko godina u srednjem i visokom obrazovanju uticalo je nekoliko faktora: socijalni aspekt, interes učenika i studenata, kadrovski kapaciteti obrazovnih ustanova i potrebe na tržištu rada.
Kako se navodi u Informaciji, upisnu politiku u narednom periodu treba bazirati na potrebama privrednog razvoja sredine u kojoj škola/fakultet djeluje i potrebama tržišta rada, pri tome uvažavajući interesovanje i sposobnosti učenika/studenata, kao i materijalne i kadrovske mogućnosti obrazovnih ustanova. Dakako, pri kreiranju upisne politike ne treba se zanemariti i socijalni aspekt, ali on ne bi trebao biti prioritetan.
Reformskom agendom za Bosnu i Hercegovinu za period 2015-2018. godina utvrđeni su glavni planovi svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Također, ukazano je da niska stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva i visoka stopa nezaposlenosti, koja je u značajnoj mjeri posljedica neusklađenosti ponude i potražnje za kvalifikovanom radnom snagom ograničava mogućnost razvoja zemlje. Reformska agenda je definisala nužnost reforme sistema obrazovanja u cilju njegove veće povezanosti sa tržištem rada u srednjoročnom periodu.
S tim u vezi, smatramo da je neophodno kreirati upisnu politiku u srednjoročnom periodu u cilju da se potreba za tržištem rada nametne kao prioritetni faktor pri kreiranju plana upisa za srednje i visoko obrazovanje. Za ovakav pristup potrebna je proaktivnija uloga poslodavaca s jedne strane i mogućnost stimulisanja pojedinih zanimanja od strane obrazovnih vlasti s druge strane. Također, potrebno je upisnu politiku usmjeriti u cilju mobilnosti na tržištu rada, ali i prethodno definirati sami kontekst, odnosno da li se tržište rada posmatra na lokalnom, kantonalnom, državnom, regionalnom ili evropskom okviru, navodi se u Informaciji.
Press Vlade TK – aktuelno.ba