Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli jučer je održan međunarodni naučni skup pod nazivom „TUZLANSKA KAPIJA – 30 GODINA POSLIJE“, posvećen obilježavanju tridesete godišnjice masovnog zločina počinjenog u Tuzli 25. maja 1995. godine. Suorganizatori skupa bili su Univerzitet u Tuzli i Univerzitet u Sarajevu – Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Skup je podržan od Grada Tuzle i održan je pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prof. dr. Denisa Bećirovića.
Skup su uvodnim izlaganjima otvorili rektorica Univerziteta u Tuzli prof. dr. Nermina Hadžigrahić, direktor Instituta dr. sc. Muamer Džananović, gradonačelnik Tuzle dr. sc. Zijad Lugavić i savjetnica člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine prof. dr. Dženeta Omerdić.
Rektorica Hadžigrahić istaknula je važnost kolektivnog pamćenja i iskazivanja društvene odgovornosti organiziranjem ovakvih skupova, zahvalivši svim učesnicima i Institutu na saradnji.
Direktor Instituta dr. Muamer Džananović naglasio je da naučna zajednica ima odgovornost da čuva istinu o zločinima i spriječi njihovo zaboravljanje i negiranje. Posebno je ukazao na drastičan nesklad između jasno utvrđenih činjenica i institucionalnog negiranja zločina, koje se danas provodi kroz pseudonaučna istraživanja, propagandne filmove i medijske konstrukcije, pri čemu se posebno ističu pokušaji manipulacije u režiji institucija Republike Srbije.
Gradonačelnik Lugavić istakao je da Tuzla neće šutjeti dok god svi odgovorni za ratni zločin nad civilnim stanovništvom ne budu privedeni pravdi. Podsjetio je da je u tom zločinu ubijena 71 mlada osoba, prosječne starosti 23 godine, dok je više od 150 civila ranjeno. Najmlađa žrtva bio je dvogodišnji Sandro Kalesić.
Savjetnica člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prof. dr. Dženeta Omerdić, upozorila je da fokus ne smije ostati samo na Novaku Đukiću, već da se mora otvoriti pitanje odgovornosti šireg spektra aktera. „Nakon 30 godina, moramo otvoriti pitanje šire odgovornosti“, poručila je Omerdić.
Među izlagačima na skupu bila je i Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, koja je istaknula da je Đukić u Srbiji pronašao utočište i da se tamo tretira kao „nacionalni heroj“, što predstavlja ozbiljnu prepreku u suočavanju s prošlošću. „Nadam se da će studenti i novi društveni pokreti u Srbiji otvoriti prostor za odgovorno preispitivanje prošlosti“, kazala je Biserko.
Govore su održali i prof. dr. Edin Mutapčić (Univerzitet u Tuzli), prof. dr. Goran Šimić (Univerzitet „Vitez“), prof. dr. Enis Omerović (Univerzitet u Zenici), te Jelena Stevančević iz Fonda za humanitarno pravo iz Srbije. Ispred Instituta za istraživanje zločina, osim direktora Džananovića, učešće su uzeli i dr. sc. Sabina Subašić-Galijatović, dr. sc. Merisa Karović-Babić te dr. sc. Hikmet Karčić.
Tokom skupa ukazano je na ozbiljne propuste pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine u procesuiranju ratnih zločina, kao i na izostanak regionalne saradnje u isporučivanju osuđenih počinilaca. Posebno je istaknuto da ni nakon tri decenije niko, osim Novaka Đukića – koji kaznu ne izdržava jer se nalazi u Srbiji koja odbija njegovo izručenje – nije odgovarao za granatiranje Kapije, kao ni za brojne druge zločine počinjene u Tuzli i njenoj okolini.
Međunarodni naučni skup „TUZLANSKA KAPIJA – 30 GODINA POSLIJE“ potvrđuje opredijeljenost akademske i naučne zajednice da aktivno doprinese borbi protiv negiranja zločina i očuvanju istine za buduće generacije.
Važno je napomenuti da je Institut za istraživanje zločina ove godine dao doprinos i u izradi dokumentarnog filma “Kapija – zakletva tuzlanskoj mladosti”, autorice Azre Kalesić, koji je premijerno prikazan u Narodnom pozorištu Tuzla.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
