Milorad Dodik (SNSD), Srbin iz Republike Srpske, te Bošnjak Šefik Džaferović (SDA) i Hrvat Željko Komšić (DF), oba iz Federacije Bosne i Hercegovine, sutra će položiti zakletvu i u naredne četiri godine činiće sedmi saziv Predsjedništva BiH nakon rata u BiH.
Na konstitutivnoj sjednici Predsjedništva u Sarajevu sva tri izabrana člana Predsjedništva BiH, nakon što im predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić uruči sertifikat kojim se potvrđuje njihov izbor, izgovoriće tekst zakletve koji glasi:
„Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati datu mi dužnost, poštovati Ustav BiH, sprovoditi Opšti okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana”.
Tekst ove zakletve oni će pročitati pred prethodnim sazivom Predsjedništva koji su činili Mladen Ivanić (PDP) iz Republike Srpske, te Dragan Čović (HDZ) i Bakir Izetbegović (SDA), oba iz FBiH.
Pošto svaki novoizabrani član pojedinačno potpiše tekst zakletve, postupak njihovog svečanog uvođenja u dužnost (inauguracija), smatra se završenim.
Ove godine će prvi put jedan od članova Predsjedništva zakletvu povodom izbora u ovaj najviši kolektivni organ na nivou BiH položiti pred entitetskim parlamentom. Danas bi to trebalo da učini Dodik pred Narodnom skupštinom Republike Srpske u Banjaluci.
Predsjedavanje u novom sazivu Predsjedništva po automatizmu preuzima član prema slijedu rotacije predsjedavanja prethodnog saziva, a to bi trebalo da bude Dodik. Predsjedavajući Predsjedništva mijenja se svakih osam mjeseci, po principu rotacije, a u skladu sa Izbornim zakonom BiH.
Prvi saziv Predsjedništva izabran je u septembru 1996. godine, a činili su ga srpski član Momčilo Krajišnik, bošnjački Alija Izetbegović i hrvatski Krešimir Zubak. Ovaj saziv Predsjedništva obavljao je dužnost do oktobra 1998. godine, kada su implementirani rezultati izbora iz septembra iste godine i kada je konstituisan drugi saziv Predsjedništva. Drugi saziv Predsjedništva konstituisan je u oktobru 1998. godine i činili su ga Izetbegović, srpski član Živko Radišić i hrvatski član Ante Jelavić. U oktobru 2000. godine Izetbegović se povlači sa funkcije ličnom odlukom, a na njegovo mjesto Parlament BiH bira Halida Genjca na privremenoj osnovi, u skladu sa Zakonom o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva. Visoki predstavnik je u martu 2001. godine smijenio Jelavića sa funkcije člana Predsjedništva.
Od kraja marta 2001. godine, na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Parlamentarna skupština bira Beriza Belkića na funkciju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i Jozu Križanovića za hrvatskog člana Predsjedništva. Radišić je ostao na funkciji člana Predsjedništva iz Republike Srpske. Nakon opštih izbora u oktobru 2002. godine, izabran je treći saziv Predsjedništva koji čine Mirko Šarović iz srpskog naroda, Dragan Čović iz hrvatskog naroda i Sulejman Tihić iz bošnjačkog naroda. Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u aprilu 2003. godine, umjesto Šarovića za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda izabran je Borislav Paravac.
U martu 2005. godine visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun smijenio je Čovića sa funkcije člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda nakon čega je Parlamentarna skupština donijela odluku o izboru Ive Mire Jovića za hrvatskog člana Predsjedništva. Nakon opštih izbora u oktobru 2006. godine izabran je četvrti saziv Predsjedništva BiH koji čine Nebojša Radmanović iz Republike Srpske, Željko Komšić iz reda hrvatskog naroda i Haris Silajdžić iz bošnjačkog naroda.
Na izborima u 2010. godine u peti saziv ponovo su izabrani Radmanović i Komšić, te Bakir Izetbegović koji je zamijenio Silajdžića na mjestu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Nakon opštih izbora u oktobru 2014. godine izabran je šesti saziv Predsjedništva koji čine Mladen Ivanić iz Republike Srpske, Dragan Čović iz reda hrvatskog naroda i Izetbegović iz bošnjačkog naroda.
Srna