Multinacionalna kompanija koja za partnera ima Vladu Federacije ne treba da brine za svoj profit. Ovaj zaključak se logično nameće nakon odluke Vlade FBiH da krene u proceduru dodjelu koncesije za eksploataciju nafte jednoj od najvećih naftnih kompanija u svijetu, holandskom Shell-u.
Problem nije dodjela koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte na području FBiH, već činjenica da se čitava procedura odvija bez bilo kakvog javnog poziva i međunarodnog tendera, na isti način kako je prethodno Republika Srpska koncesiju za eksploataciju nafte na teritoriji ovog entiteta praktično poklonila Rusima.
Tako je na kraju jedina razlika između RS i FBiH, to što je svoju naftu RS dala Gazpromu a FBiH se opredjelila za Shell.
Finale čitavog “posla stoljeća” počelo je nakon što je Parlament FBiH usvojio novi zakon o istraživanju i eksploataciji nafte po kome je ova oblast prebačena u nadležnost FBiH, tačnije u ruke Vlade FBiH.
Tek nakon usvajanja novog zakona o istraživanja nafte Shell je poslao takozvano pismo namjere Vladi Federacije.
U pregovorima koji slijede Shell će imati odličnu poziciju jer su već ranije sebi osigurali ekskluzivno pravo da jedino oni mogu pregovarati o koncesiji za istraživanje nafte.
Dakle, Vlade FBiH u takvim “pregovorima” ne može čak ni blefirati da bi Shell-ovi konkurenti možda ponudili bolje uslove, jer su se advokati Shell-a na vrijeme postarali da nikakve konkurencije ne bude.
Hronologija odnosa Vlade Federacije i Shell-a najbolje pokazuje koliko je ustupaka na štetu Federacije BiH napravljeno do sada.
Već u novembru 2011. godine Vlada Federacije potpisuje memorandum o razumijevanju sa multinacionalnom kompanijom Shell sa sjedištem u Holandiji.
Za javnost su pričane bajke o prednostima ovog memoranduma, koji je od iste javnosti tada bio skriven, dok je u stvarnosti Shellu omogućeno ekskluzivno pravo na sva buduća istraživanja i vađenje nafte u Federaciji.
Federalni premijer Nermin Nikšić je u prolazu novinarima tada tek rekao da je sve “transparentno i uz saglasnost Parlamenta”.
– Implementacijom aktivnosti predviđenih u ovom Memorandumu osiguraće se pretpostavke za vrlo moguću eksploataciju nafte i plina u FBiH. Dalje ćemo stvari rješavati kroz Parlament – objasnio je Nikšić.
Od tada, prije više od dvije godine, do danas Parlament Federacije nije se bavio saradnjom sa Shellom.
Nikšić je dodatno pojasnio da nije bilo potrebe raspisivati javni poziv.
– Ovo ne potpada pod javne nabavke i zbog toga nije bilo javnog poziva. Vlada nema tu obavezu. Uostalom, sve piše u memorandumu.
U tom trenutku jedino su Shell i Vlada Federacije znali šta zaista piše u memorandumu. Više od mjesec dana memorandum je skrivan od novinara. Ministar Erdal Trhulj objasnio je kako se Shell ne slaže sa objavljivanjem memoranduma.
– Mi nemamo primjerak. Memorandum se nalazi u Vladi. Shell je tražio da zbog politizacije ne objavljujemo memorandum i na to imaju pravo – rekao je Trhulj za Žurnal pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama.
Početkom decembra 2011. godine memorandum je konačno objavljen na internet stranici Vlade, nakon upornih poziva novinara Žurnala. A imali smo šta i da čitamo.
Iako su nas Nikšić i Trhulj ubjeđivali da Vlada nije obećala ništa Shellu te kako je memorandum neće koštati ništa, ispostavilo se da je Shellu obećano baš sve što se moglo obećati, prije svega ekskluzivno pravo i preferenciju prilikom dodjele koncesije za istraživanje nafte, za memorandum važe zakoni Velsa i Engleske, lokacija istraživanja je izbrisana iz kopije dostupne javnosti i nijedna druga kompanije neće imati pravo da istražuje količine nafte u Federaciji.
Najjednostavnije rečeno, Shell je ovim memorandumom dobio ekskluzivno pravo da istražuje količine nafte u Federaciji ukoliko za to bude zainteresovan. Ovoj je kompaniji bez zakonskog osnova obećano dobijanje koncesije.
Zakon i pismo
Štaviše, svim drugim kompanijama je, prema memorandumu o razumjevanju, zabranjeno je čak i da iskažu svoj interes sa pravljenjem bušotina u Federaciji.
Zakon o koncesijama je u tom trenutku predviđao nešto sasvim drugo. Osim što je upravljanje koncesijama bilo u nadležnosti kantona, za dodjelu koncesija bili su predviđeni i javni pozivi, posebno za koncesije čija je vrijednost nekoliko desetina milijardi maraka.
Nakon što je digitalizovao podatke o nafti, Shell je krajem oktobra poslao svoje pismo namjere za istraživanje nafte na terenu.
Zanimljivo je da je Shell to uradio tek nakon što su oba doma Parlamenta Federacije usvojili Zakon o istraživanju i eksploatiranju nafte i plina na području Federacije BiH.
Ovim zakonom iz koncesija za naftu se izbacuju kantoni. Umjesto toga, premijer i ministar su glavni pregovarači sa zainteresovanim koncesionarima uz posredovanje parlamentarne komisije.
U tom trenutku Vlada nas je još uvijek uvjeravala da će i druge firme imati priliku da učestvuju u pregovorima.
Nakon što je Shell poslao pismo razgovarali smo sa ministrom Trhuljem koji je pismo Shella vidio kao logičan nastavak saradnji ali nije isključivao mogućnost da i druge kompanije pošalju svoje prijedloge.
“Shellovo pismo odnosi se na istraživanje nafte na području Dinarida”, kaže Trhulj i dodaje da će u cilju pune transparentnosti u pregovore biti uključeni konsultanti.
Sve za Shell
Istraživanja o količini nafte u Bosni i Hercegovini rađena su još prije rata. Prema tadašnjim procjenama na dubini od tri do pet kilometara nalazi se oko 50 miliona tona naftnih rezervi u dva naftna bazena na području Dinarida i Sjeverne Bosne.
Sve do 2011. godine vlasti se nisu puno obazirale na ove procjene. U julu 2011. godine Vlada Republike Srpske dodjeljuje koncesiju za istraživanje nafte kompaniji “Jadran naftagas”, zajedničkom ulaganju ruskog Neftegazinkora i srbijanskog NIS-a, koji je također pod ruskom kontrolom, koji ima 66 posto vlasništva u novoj kompaniji.
Naftni bazeni prelaze entitetske granice pa će onaj ko prvi počne sa izvlačenjem nafte biti u prednosti jer teoretski bušotinama u Republici Srpskoj mogu se isprazniti i dijelovi bazena koji se nalaze ispod Federacije.
Svjesni toga, premijer Federacije Nermin Nikšić i ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj su ubrzano krenuli tražiti federalnog partnera za istraživanje nafte koristeći isti model kao i Republike Srpska – za istraživanje nafte nema potrebe provoditi javne nabavke a postoje i načini da se ignorišu komplikovane i dugotrajne procedure dodjele koncesije.
Utrka za bh. naftu čija bi vrijednost, prema neslužbenim procjenama, mogla biti veća od 30 milijardi dolara, se nastavlja, ali neizvjesnosti oko pobjednika nema.
Već je jasno da su toj utrci odavno pobijedili Shell i Gazprom, a ukoliko ih se lijepo zamoli možda RS i FBiH dobiju pokoju mrvicu od ovog kolača.(zurnal.info)