“Dani sjećanja na genocid u Srebrenici” sinoć su u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli otvoreni izložbom dokumenata pod nazivom „Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova“, a koju su priredili Centar za postkonfliktna istraživanja (PCRC), Memorijalni centar Srebrenica i Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona.
Na otvaranju izložbe govorili su Velma Šarić, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja, Amir Kulaglić, predstavnik Organizacionog odbora za obilježavanje 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice, Nemanja Stjepanović, predstavnik Programa Mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobom (PMI), prof.dr. Vedad Gurda, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle i dr. Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke u Vladi Tuzlanskog kantona. Goste je u ime domaćina pozdravio Benjamin Bajrektarević, v.d. direktora Bosanskog kulturnog centra TK.
Izložbu koja je u Galeriji BKC-a dostupna u naredne dvije sedmice, čine inovativni, kreativni i obrazovni multimedijalni materijali čijom se prezentacijom javnosti čine dostupnom činjenice o istragama i presudama o genocidu u Srebrenici, a koji su sinoć u BKC TK premijerno prikazani u printanom obliku.
– Ovaj projekat, čiji dio večeras je prikazan u Tuzli, naše je nastojanje da genocid u Srebrenici kroz presude na jedan inovativniji način pokušamo približiti novim generacijama. Specifičnost ovog projekta je što smo se pored presuda Tribunala u Hagu bavili i presudama Suda Bosne i Hercegovine koji sada ima ulogu procesuiranja raznih zločina, kao i presudama koje je donijelo pravosuđe u Srbiji. Prije svega smo željeli građanima pa pokažemo da je su srebrenički genocid u kojem je ubijeno više od 8.000 ljudi presuđeno samo 53 lica. Ovim dajemo svoj doprinos na ukazivanju koliko je važno nastaviti procesuirati ratne zločine – istakla je Velma Šarić, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja i jedna od autorica izložbe.
Sinoć je istaknuto da je ovakav vid izložbe efikasan način borbe protiv relativizacije i negiranja zločina, a u obraćanju na otvaranju izložbe posebno je naglašeno da svi zajedno moramo učiniti mnogo više na ukazivanju na važnost nastavka sudskih procesa i pronalska žrtava genocida, za čijim se posmrtnim ostacima još uvijek traga.
– Nedopustivo je da 27 godina nakon počinjenog genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Srebrenica tražimo posmrtne ostatke više od 1200 žrtava genocida. Nedopustivo je i to da je tek nešto više od 50 osoba osuđeno za učešće u genocidu, a da mi koji smo se vratili u mjesta Srednjeg podrinja svakodnevno susrećemo osobe koji su učestvovale u realizaciji genocida ili skrivanju dokaza gdje se nalaze tijele naših najmilijih. Oni slobodno hodaju ulicama i šire novi strah i nepovjerenje – istakao je Amir Kulaglić, jedan od Srebreničana koji je preživio genocid.
O evidentnom indolentnom ponašanju Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine u procesuiranja ratnih zločina govorio je profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli.
– To ima katastrofalne razmjere. Od tih stradanja je prošlo 30 godina, krunski svjedoci umiru i onda pored sve volje u takvoj procesnoj ambijentalnosti nemoguće je ishoditi osuđujuće presude. Ne treba nam neka prevelika pamet da konstatujemo da postoje snage unutar bh. društva koje ne žele da se sazna ta formalna sudska istina i da onda nakon nekoliko desetljelja, kada se bude pisala historija Bosne i Hercegovine, mogu ponuditi neku altenativnu apokrifnu historisku istinu – rekao je prof.dr. Vedad Gurda.
Nemanja Stjepanović, predstavnik Programa Mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobom (PMI) je istako da se nada da će ovaj projekat biti podstrek mladim istraživačima iz različitih profesionalnih oblasti da koriste arhive Haškog tribunala, koje tokom trajanja suđenja nisu bile, a danas u velikom obimu jesu, dostupne svima koji žele do njih doći.
Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović govorio je o značaju ovakvog i sličnih prokjekat, vvažnosti misije Memorijalnog centra u Srebrenici i institucionalnoj pomoći njihovom radu kako bi se konstantim ukazivanjem na razmjere genocida spriječili neki novi zločini.
Dr. Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke u Vladi Tuzlanskog kantona istakao važnost da sa istinom, koja je dio i ove izložbe, bude upoznato što više ljudi.
– U obrazovnom sistemu Tuzlanskog kantona došlo je do inoviranja nastavnog plana i programa, pa se tako u udžbenicima historije obrađuje period krajem prošlog vijeka u okviru kojeg je obrađena i tema genocida nas Bošnjacima u zaštićenoj zoni UN Srebrenica. Ove presude koje ovdje vidimo se navode u tom udžbeniku. Veoma je važno da nove generacije koje su rođene poslije rata imaju spoznaju o tome šta se dešavalo na ovim prostorima, a na osnovu edukativnog materijala koji je urađen po pravilima struke, zasnovan na dokazanim činjenicama, bez uplitanja politike, baš kako je urađeno u udžbenicima koje koriste učenici u Tuzlanskom kantonu – rekao je sinoć dr. Ahmed Omerović.
“Dane sjećanja na genocid u Srebrenici” Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona nastavlja večeras, u srijedu 6. jula od 19.30 sati kada će u ovoj galeriji biti promovisan roman “Šta su meni ptice” autora Fajke Kadrića, utemeljen na istinitoj priči Ekrema Redžića. Trodnevni program se završava promocijom knjige novinara i književnika Mehmeda Meše Pargana „Prvi put sa kćerkom u Potočarima“ koja je zakazana za četvrtak 7. jula u 19.00 sati u Plavoj sali BKC-a.