Sastanak ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića i gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića

Spread the love
Menprom

Gradonačelnik Tuzle, Jasmin Imamović i predsjedavajuća Gradskog vijeća, Nataša Perić, susreli su se  u Gradskoj upravi Tuzle sa ministrom sigurnosti Bosne i Hercegovine, Fahrudinom Radončićem i saradnicima. Na sastanku se razgovaralo o migrantskoj krizi u Bosni i Hercegovini i sve većem prilivu migranata u Tuzlu. Kako je istaknuto nakon sastanka, neće biti gradnje migracionog centra u Tuzli, te da bi problem ilegalnih migranata na području Tuzle trebao biti riješen u narednih deset do petnaest dana.

Reha Centar

„Zahvaljujem ministru sigurnosti, Fahrudinu Radončiću, što je došao u Tuzlu da pomogne, da rješava migrantsku krizu i to je prvi put da nas je posjetio resorni ministar iz vlade BiH, otkako je počela migranstka kriza. Ministar je došao u Tuzlu u vrijeme kada nam je to najpotrebnije, kada ova je kriza skoro eskalirala. To je dokaz da gospodin Radončić ne bježi od problema nego da ide problemu u čelo. Također, zahvaljujem ministru što je u težište politike, taktike i strategije stavio građane Bosne i Hercegovine, evo ovoga puta građane Tuzle. Građani Bosne i Hercegovine imaju pravo na svoju sigurnost, na miran život, na ekonomski razvoj i građani BiH ničim nisu skrivili ovaj globalni, planetarni problem pokretanja naroda sa dva kontinenta. Ovaj sastanak mi pruža nadu da postoji plan odbrane prava građana BiH od prevelikog broja ilegalnih prelazaka granice. Ministra sam obavijestio o tome da je Gradsko vijeće, na moj prijedlog, donijelo zaključak da se odvoji 0,2 posto budžeta, 120.000 KM, što ćemo realizirati u rebalansu, najvjerovatnije u aprilu. To je naša podrška jačanju Državne granične službe. Predlažem da to uradi i federalni budžet i svi kantonalni budžeti. Svi to da urade. Upoznao sam ministra sa izjavom federalnog premijera, gospodina Novalića o gradnji migracionih centara u Tuzli i Bihaću. Ta izjava nije u funkciji zaštite građana FBiH i BiH, nego samo u funkciji migranata, koje on pogrešno naziva izbjeglicama. Nema stalnih objekata i objekata u velikim centrima. Ne treba ometati gradove u normalnom životu i razvoju. Ako pravite centar u Sarajevu, Bihaću, Tuzli, Zenici, Mostaru, onda maksimalan broj ljudi, maksimalan broj poslovnih subjekata vi onemogućavate u njihovom normalnom životu i radu. Ako pravite decentralizaciju i dobro štitite granicu, onda nećete ugroziti ovoliki broj ljudi i centara. Mislim da je premijerova izjava štetna po Tuzlu i naše građane. Rudnik Bukinje je preko puta Termoelektrane, najvećeg elektroenergetskog objekta i najveće buduće poslijeratne investicije od milijardu i 600 miliona. To je objekat koji mora biti maksimalno siguran, a mi ne znamo ko su ti ljudi. Ne možemo na taj način ugrožavati i sigurnost elektorenergetskog sistema BiH“, izjavio je gradonačelnik Imamović na press konferenciji koja je uslijedila nakon sastanka.

Ministar Radončić je zahvalio gradonačelniku Imamoviću na konstruktivnom razgovoru, ali i „građanima Tuzle koji su preko svojih legitimnih predstavnika donijeli odluku da se za jačanje kapaciteta Državne granične policije izdvoji 120.000 KM.“ Odgovarajući na brojna pitanja novinara, ministar Radončić je istakao: „Očekujem da će rezultat današnje posjete biti da će u relativno kratkom vremenu, nemojte me držati za riječ, da li je to za deset ili petnaest dana, problem ilegalnih migranata koji oni svojim prisustvom i ponašanjem prave u Tuzli, biti riješen. O tome dalje ne bih mogao da govorim iz operativnih razloga. Također, ovu priliku želim da iskoristim da objasnim javnosti da sam ja, kao ministar sigurnosti, na prošloj sjednici dobio podršku kompletnog Vijeća ministara, da ovo što ja radim i zagovaram u posljednja dva mjeseca, a to je da mi ne možemo biti plato za migrante, da nama ne može biti važnija sigurnost ilegalnog, stalno ponavljam, ilegalnog ekonomskog migranta od našeg građanina i od Bosne i Hercegovine, da je to sada zvanična strategija Vijeća ministara, s kojom ja mogu da idem prema domaćoj javnosti i domaćem političkom faktoru i, što je veoma važno, prema inozemstvu.“

 

U daljem obraćanju, ministar je najavio svoje naredne aktivnosti u vezi sa migranstkom krizom, najavio je skore posjete Crnoj Gori i Srbiji, te učešće na velikoj konferenciji ministara unutrašnjih poslova i sigurnosti u Beču, koja je, također, vezana za problematiku migranata.

„Na nama je da lobiramo da odgovor na migrantsku krizu bude sveobuhvatan. Bosna i Hercegovina je u najtežem geografskom položaju, jer u slučaju velikih migrantskih priliva, Srbija može da propusti te migrante i oni će se već naći u BiH, pred hrvatskom granicom. To može uraditi i Crna Gora, a mi nemamo gdje. Ovaj ping-pong s ilegalnim migrantima mora da prestane, BiH mora da šalje poruke koje će ih obeshrabrivati. Radi se o ljudima koji su veoma povezani s trgovcima ljudima. Oni znaju za današnji naš razgovor, međusobno zovu Pakistan. Nema te zemlje iz koje oni nisu, a najmanje ih je iz Sirije. Radi se o globalnom preseljavanju s jednog kontinenta na drugi, gdje smo mi zadnja tačka i najteža tačka, jer se tu pravi čep“, rekao je ministar Radončić, te naglasio, da je on veliki protivnik, a što ponavlja od prvog dana mandata, gradnje novih, čvrstih objekata za ilegalne migrante.

„Granice će se zatvarati u granicama naših kapaciteta, ali ja vam kažem da mi ne možemo praviti centre od bivših kasarni ili čvrstih objekata. Jer, koliko god da ih mi napravimo, od nas će neko iz Evropske unije tražiti još. Evropska unija mora da bude solidarna s Bosnom i Hercegovinom i da nas u krizi s Turskom jednako brani kao i svoje zemlje, a ne da imamo situaciju da migranti uđu u Grčku, izađu iz Grčke, prijeđu dvije granice Evropske unije i pred trećom u Hrvatskoj zarobe naš Unsko-sanski kanton ili Tuzlanski ili Kanton Sarajevo. Mora se napraviti strategija odvraćanja migranata od ove rute, koja se zove Bosna i Hercegovina“, rekao je Radončić.

Sastanku je prisustvovao i direktor Službe za poslove sa strancima, Slobodan Ujić, koji je, odgovarajući na pitanja novinara o podacima o broju i strukturi migranata u BiH izjavio: „Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH, na području Tuzle trenutno boravi između 700 i 800 ilegalnih migranata, dok je za dvije godine u Bosnu i Hercegovinu ušlo 56.300 migranata koji su registrovani. Za dva mjeseca i sedam dana ove godine u našu zemlju je ušlo 3.560 ilegalnih migranata, a dnevni prosjek ulaska iznosi okvirno njih 100 i od toga u Tuzlu uđe 80 posto. U našoj zemlji postoji i takozvana „siva zona“ migranata. Na broj registrovanih migranata, može se dodati još deset do dvanaest posto onih koji su neopaženi od bezbjednosnih agencija, nakon čega kroz BiH prolaze do zemalja Evropske unije˝, izjavio je direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić, te istakao da je zabluda da se radi o izbjeglim i raseljenim osobama iz ratom zahvaćenih područja. ˝Od ukupnog broja, takvih je između deset i dvanaest posto. Između deset i petnaest posto je porodica sa  djecom, a ostatak su ekonomski migranti”, zaključio je Ujić.

aktuelno.ba / Gradska uprava

 

 

 

Komentari

Komentara