Jedna od prvih odluka američkog Senata u novoj godini bila je potvrda imenovanja Janet Yellen na čelo Federalnih rezervi SAD-a, najmoćnije središnje banke na svijetu. To je prvi put u 100 godina povijesti institucije da na njezino čelo dolazi žena.
Budući da monetarna politika SAD-a ima golem utjecaj diljem svijeta, ekonomisti, kao što je David Beckworth, često instituciju Fed nazivaju ‘monetarnom supermoći’. Kako piše Business Insider, Janet Yellen cijenjeno je ime u profesiji te ju se generalno smatra pronicljivom i promišljenom ekonomisticom.
Njena biografija pokazuje polagani, ali sigurni uspon. Nakon doktorata u 1971. na Sveučilištu Yale, pod mentorstvom utjecajnog nobelovca Jamesa Tobina, odlazi predavati na Harvard te radi kao ekonomistica u Fedu gdje susreće i budućeg supruga, Georgea Alerlofa, također dobitnika Nobela iz ekonomije.
Potom predaje u Londonu na poznatoj School of Economics, a 1980. odlazi na Sveučilište Berkley u Kaliforniji. Na Berkleyu predaje do 1994. kada je imenovana članicom Vijeća guvernera Feda odlukom Billa Clintona.
Tada započinje njena nova karijera u monetarnoj politici. Jedan od ključnih momenata u njenoj karijeri zbio se 1996, kako piše New York Times. Tada je Fed, pod vodstvom Alana Greenspana, prekinuo s praksom politike ‘iza zatvorenih vrata’ te je održao javnu debatu. On je tada prvi put vidio priliku da se inflacija svede na nulu kroz stabilizaciju cijena koja se dugo smatrala glavnom zadaćom središnje banke. No usprotivila mu se tada u javnosti slabo poznata Janet Yellen tvrdeći da je mala stopa inflacije ipak dobra stvar. Upravo se ta politika pokazala prijelomnom u zadaći središnje banke da se godišnje cijene ne podižu više od dva posto.
No danas je stopa nezaposlenosti u SAD-u bitno viša, oko 7,6 posto, a porast inflacije je i dalje velik problem. Fed će, pod njenim vodstvom, i dalje nastaviti s politikom poticaja ekonomiji dok se situacija na tržištu na rada donekle ne stabilizira i stopa nezaposlenosti ne padne na oko 6,5 posto.
(tportal/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)