Rastuće temperature zraka u arktičkom području znače da nas u budućnosti čekaju ‘ekstremi ekstrema’, tačnije da će s jedne strane umjesto sunčanih dana vladati dugotrajni toplinski valovi, a s druge strane kiše će biti toliko obilne da će rezultirati poplavama, zaključuje se u novoj studiji koja objašnjava zašto zagrijavanje Arktika uzrokuje trajnije i opasnije toplinske valove u drugim dijelovima Zemlje
Rast temperature na Arktiku usporio je kretanje vjetrova, zbog čega se polja visokog i niskog tlaka ne izmjenjuju jednakom brzinom kao dosad pa se vremenske prilike sporije mijenjaju, zbog čega će topla ljeta duže trajati u Europi, Sjevernoj Americi i dijelovima Azije, tvrdi se u studiji objavljenoj u ponedjeljak na znanstvenom portalu Nature Communications.
Sporije kretanje vjetrova moglo bi uzrokovati ‘ekstremne ekstreme’, koji se pojavljuju kad natprosječno visoke temperature traju duže nego je uobičajeno, tako da se sunčani dani pretvaraju u dugotrajne toplinske valove, suhi periodi u periode šumskih požara, a kiše budu toliko obilne da uzrokuju poplave.
‘Ovog ljeta imali smo dugotrajne toplinske udare. Ono što zabrinjava je to da će se oni nastaviti, posebno u EU, SAD-u, Rusiji i Kini’, rekao je Dim Coumous Instituta za istraživanje klimatskih promjena iz Potsdama, jedan od koautora studije.
‘Kratkotrajni toplinski udari su ugodni, ali oni dugotrajni će imati utjecaja na društvo. Utjecat će na poljoprivrednu proizvodnju, a za veliki broj proizvoda prinosi su već manji nego prošlih godina. Toplinski udari također mogu imati razarajući utjecaj na ljudsko zdravlje’, rekao je Coumou.
Jedan od uzroka sporije cirkulacije vjetrova smanjivanje je temperaturne razlike između Arktika i ekvatora, do čega dolazi zbog stakleničkih plinova koje proizvodi čovjek. Krajnji sjever Zemlje, kaže se u studiji, zagrijava se četiri puta brže od globalnog prosjeka, što znači da se smanjuje temperaturna razlika između pola i središnjeg Zemljina pojasa. Zbog toga vjetrovi ne razvijaju dovoljno brzine i snage da bi mogli pomicati polja visokog i niskog tlaka brzinom kojom se to dosad događalo.
Kao rezultat toga, kada temperatura raste na kopnu, manje olakšanja u obliku blagog i vlažnog zraka stiže s mora te manje olakšanja stiže s kopna prema moru kada oluje nastaju nad oceanom. Lani je uragan Harvey imao razoran utjecaj na Teksas jer je neobično dugo vrijeme bio na obali, gdje je nastavio izvlačiti vlagu iz mora i izlijevati je na kopno u obliku najvećeg potopa dosad zabilježenog u SAD-u.
tportal.hr