-
Uprava policije MUP TK-a: Pojačane planske aktivnosti povodom 1.Maja - apr 30, 2024
-
ILO: Obavještenje o javnim pozivima za osposobljavanje – pekar i konobar keteringa - apr 30, 2024
-
Prvomajska čestitka predjsednika Skupštine TK - apr 30, 2024
-
14. Kaleidoskop festival održaće se u Tuzli od 23. do 27. jula - apr 30, 2024
-
Čestitka premijera Halilgića povodom 1. maja Međunarodnog praznika rada - apr 30, 2024
-
Gradonačelnik Lugavić organizovao tradicionalno prvomajsko druženje s djecom na Panonskim jezerima - apr 30, 2024
-
Edukacija i novi terapijski pristupi opredjeljenje su Klinike za očne bolesti - apr 30, 2024
-
Čestitka gradonačelnika i predsjedavajuće Gradskog vijeća Tuzle u povodu obilježavanja 1. maja – Međunarodnog praznika rada - apr 30, 2024
-
Javni oglas za prijem namještenika u radni odnos na neodređeno vrijeme - apr 30, 2024
-
Počela izgradnja novog mosta Zelenika na Zlači - apr 30, 2024
Večeras sa akšam-namazom nastupa nova hidžretska godina
Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice nova hidžretska godina nastupa sa akšam-namazom u utorak, 18. jula 2023. godine.
Hidžra je jedan od najvažnijih događaja u povijesti islama i označava prekretnicu u formiranju zajednice muslimana koja se temelji na požrtvovanosti, bratskoj ljubavi i solidarnosti. U historijskom pogledu Hidžra označava seobu Muhammeda, a.s., i prvih muslimana iz Mekke u Medinu, koja se dogodila 622. godine po Isau, a.s. Medina je garantovala muslimanima jednu vrstu povoljne psihološke i društvene atmosfere koja im je omogućila da nadvladaju do tada preovlađujuću tribalnu i plemensku svijest i da izgrade zajednicu utemeljenu na principima tevhida. Bez razumijevanja Hidžre nemoguće je bar načelno razumijeti fenomenologiju širenja islama u vremenu i prostoru. Nakon Hidžre, preseljenja Muhammeda, a.s. iz Meke u Medinu, formirana je snažna duhovna zajednica muslimana koja nije bila vezana uobičajenim predrasudama rase, krvi i boje kože. Hidžra je bunt protiv potlačenosti i podsjetnik da nije dovoljno da se muslimani protiv obespravljenosti bore samo pomoću pobožnosti.
Hidžra je pokazala sposobnost prvih muslimana da se prilagode novim izazovima života, da nauče ostati vjerni smislu islamaskih učenja uprkos promjeni mjesta, kulture i memorije. Medina je značila nove običaje, nove tipove društvenih odnosa, potpuno drugačiju ulogu žene (koja je bila društveno daleko prisutnija nego u Meki), kompleksnije međuplemenske odnose, kao i utjecajno prisustvo jevrejske i kršćanske zajednice, što je za muslimane bilo nešto novo.
Zbog izuzetne važnosti ovog događaja, za vrijeme halife Omera, r. a., Hidžra je uzeta kao početak računanja muslimanskog kalendara, koji je u osnovi lunarni i njegova godina kraća je za 10 dana od sunčevog kalendara. Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci s 29 ili 30 dana. Hidžra se spominje na preko trideset mjesta u Kur'anu, a također veliki broj hadisa Božijega Poslanika, a.s, odnosi se, kako na sami događaj, tako i na poruke koju su proistekle iz Hidžre. U hadisu se navodi: ”Najbolja hidžra je da napustiš i zaobiđeš ono što mrzi i prezire tvoj Gospodar…” (Bilježi Ahmed, 2/160). Hidžra je bijeg savjesti i srca od lažnih božanstava, otuđenja svake vrste, od zla i grijeha. Udaljavanje od idola vremena (moći, novca, pokazivanja itd.), napuštanje laži i neetičnog načina života, samooslobađanje od svih privida slobode paradoksalno nametnutih našim navikama kroz iskustvo raskida s njima – to su duhovni zahtjevi hidžre.
aktuelno.ba / MIZ Tuzla