Bosanski turkolog Fehim Nametak koji je prošlog mjeseca dobio priznanje i orden od turskog predsjednika Abdullaha Gula za zasluge u doprinosu i naučnom razvoju u oblasti u kojoj je aktivan kazao je kako bi, nakon engleskog, turski jezik mogao postati drugi strani jezik u BiH ako nastavi trenutno interesovanje za njim. Nametak je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakao da su velikom interesovanju za turski jezik možda malo doprinijele i TV serije, ali da se „to dešava najviše zbog višestoljetnih veza dvaju zemalja“.
”Možda su i serije malo doprinijele tome. No, prije poplava turskih serija jedno vrijeme ovdje su bile veoma popularne južnoameričke, pa je interes za španjolskim jezikom vrlo kratko trajao. Ne želim ni pomisliti da će doći do prestanka interesa za turskim jezikom okončanjem pojedinih serija na televizijama. Možda su donekle doprinijele, ali mnogo veći je interes kod ljudi u BiH za proučavanjem, makar upoznavanjem sa turskim jezikom i književnošću doprinijele naše višestoljetne veze. Drugo, i razvoj Turske u posljednje vrijeme na svakom planu je nešto što fascinira ljude kod nas i mislim da je to jedan jači temelj za interesom za turski jezik kod nas”, kazao je Nametak, te dodao:
„Turski jezik jednog dana, ako nastavi ovakvo interesovanje za njim, mogao bi postati drugi strani jezik u BiH, nakon engleskog. Dakle, jednog dana turski mogao bi potisnuti njemački, francuski i druge jezike koji se sada proučavaju.”
– Interesovanju za turskim jezikom doprinosi i saradnju ljudi
Nametak kaže kako za interesovanje turskog jezika u BiH doprinosi i saradnju ljudi.
„Svako upoznavanje ljudi, jezika, kultura doprinosi zbližavanju zemalja, a vi znate da je jedna zemlja kao što je BiH vrlo komplicirana. To je zemlja koja se ne sastoji samo od jednog naroda, te pored naše iskonske vezanosti za Tursku postoje drugi narodi koji su vezani za druge zemlje kojim nije stalo do BiH. Koliko god Turska podržava Bosnu prvenstveno zbog Bošnjaka, postoje druge zemlje koje ‘razvlače’ BiH, djeluju centrifugalno da bi je razbili. Turska tu daje sve od sebe, ali njene mogućnosti su ograničene. A to da su Bošnjaci kao sastavni dio BiH bliski sa Turcima ne treba ni dokazivati, to je evidentno“, smatra Nametak.
Govoreći o svojoj karijeri, te o vremenima kada i kako je počeo učiti turski Nametak je kazao da je prva upustva o tome dobio od svog oca Alije Nametka.
”Još u klasičnoj gimnaziji koja se nalazila na mjestu sadašnje Prve gimnazije u Sarajevu, učio sam više jezika i ona je tada trajala osam godina. Od prve do zadnje godine učio sam arapski i francuski, od petog do osmog razreda sam izabrao da učim turski. Pored turskog, učio sam latinski jezik koji je bio obavezan. Moj otac je bio historičar, te je imao uvid u tome šta nam znači i Turska i turski jezik. I tako, prva upustva o tome došla su od njega”, ispričao je dugogodišnji turkolog.
Nametak kada je diplomirao 1966. godine prvi posao dobio je u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Svoje istraživanje bazirao je na osmanskom jeziku, staroj rukopisnoj građi. Kasnije, 1991. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predavao je tursku književnost, a zatim i modernu tursku književnost.
– Ceremonija u Predsjedničkoj palači Cankaya –
Prisjećajući se svečane ceremonije u Predsjedničkoj palači Cankaya u Ankari, gdje je dobio priznanje i orden od turskog predsjednika Gula, Nametak je kazao da se pripremati za ceremoniju počeo još u martu kada je saznao da je predložen za najveće tursko odlikovanje.
”Negdje u drugoj polovici marta mjeseca pozvan sam iz ambasade Turske da mi saopće vijest da sam predložen za najveće tursko odlikovanje koje se daje strancima i pitali su me tom prilikom da li ću prihvatiti to odlikovanje. Naravno, prihvatio sam, jer za mene je to veliko priznanje za moj dugogodišnji rad u Orijentalnom institutu, na Filozofskom fakultetu i drugim fakultetima i institucijama“, rekao je Nametak, pojasnivši:
„Nakon toga su uslijedile konsultacije i dogovori oko same organizacije puta. Jedanaesti juna bila je dodjela priznanja. Bio sam gost u Predsjedničkoj palači na izvanrednoj svečanosti kojoj je, pored mene, prisustvovalo još 12 turkologa iz čitavog svijeta. Na svečanosti predsjednik Abdullah Gul predstavio je svakog od nas pojedinačno. Tim povodom je rekao nekoliko riječi o mome radu što me jako oduševilo. Naime, rekao je da sam proučavajući osmansku i tursku književnost na bosanskom jeziku dao doprinos zbližavanju kultura naših dvaju zemalja, te time učinio veliku uslugu Republici Turskoj i njenom narodu“.
(anadolija)