Sud Bosne i Hercegovine je nakon punih sedam godina suđenja izrekao prvostepenu presudu kojom su sedmorica bivših pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) osuđeni na ukupno 91 godinu zatvora za učešće u otmici 20 civila iz voza u Štrpcima 27. februara 1993., koji su ubijeni na području Višegrada. Istovremeno, Luka Dragičević je oslobođen optužbe da je izdao naređenje za odvođenje civila.
Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović su osuđeni na po 13 godina zatvora jer su kao saizvršioci sudjelovali u ubistvima 20 civila izvedenih iz voza koji je saobraćao na liniji Beograd – Bar.
Ovom presudom je Luka Dragičević oslobođen optužbe da je kao komandant Druge podrinjske brigade iz Višegrada dao naređenje za odvođenje civila, javio je BIRN BiH..
U presudi se navodi da su se optuženi sa ostalim pripadnicima naoružane formacije kamionom dovezili do stanice u Štrpcima, gdje su neki od njih ušli u voz i nakon legitimisanja izveli 20 putnika, među kojima je bio kondukter u vozu, Muslimana i Hrvata te jednu nepoznatu osobu arapskog porijekla, koje su kamionom odvezli u školu u Prelovu gdje se nalazila komanda Prvog bataljona Druge podrinjske brigade.
Civilima su naredili da uđu u salu škole i da skinu odjeću, nakon čega su ih pretukli, žicom im vezali ruke te ih krvave kamionom odvezli do srušene kuće Rasima Polje u Mušićima gdje su ubijeni iz vatrenog oružja, a njihova tijela su potom bačena u Drinu. Kasnije su pronađeni i identifikovani posmrtni ostaci samo četiri žrtve u jezeru Perućac.
Tokom izricanja presude koju je pročitala predsjedavajuća Sudskog vijeća, Vesna Jesenković, je navedno da je u likvidaciji 18 zarobljenih civila učestvovao Milan Lukić, a da su dvojica ubijena prilikom pokušaja bijega, od čega je jedog od njih usmrtio osuđeni Nebojša Ranisavljević, a drugog nepoznati vojnik.
Lukića je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog zločina počinjenih u Višegradu, a Sud BiH je početkom 2020. protiv njega podigao optužnicu zbog zločina u Štrpcima koju je odbio primiti na služenju kazne u Estoniji, dok je Ranisavljević na 15 godina zatvora osuđen u Crnoj Gori.
U kratkom obrazloženju presude sutkinja Jesenković je navela kako je Sud utvrdio da su svi oštećeni uživali zaštićeni status civila, dok su optuženi kao počinici bili pripadnici Druge podrinsjke brigade iz Višegrada.
Mnogobrojni materijalni dokazi i iskazi svjedoka, prema ocjeni Suda, su pokazali van razumne sumnje da su sedmorica optuženih počinili djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i da su kao saizvršioci sudjelovali u ubistvu 20 osoba.
Vijeće je, kako je pojasnila sutkinja Jesenković, cijenilo iskaze svjedoka, naročito Nebojše Ranisavljevića i Miće Jovičića, ali i ostalih koji su opisali šta se dešavalo po dolasku grupe na stanicu, te odveđennja i ubistva civila.
– Kada analiziramo iskaze svjedoka, isti dovode do zaključka da su se svi optuženi nalazili na ključnim tačkama kretanja civila. Bili su prisutni kada su bez razloga civili izvedeni iz voza, odvezeni u školu, vezani žicom i udarani, a potom prebačeni na mjesto gdje su ubijeni. Iz svega proizilazi da su najkasnije u tom momentu bili svjesni sudbine civila – kazala je sutkinja Jesenković i navela da su sva sedmorica optuženih postupala sa direktnim umišljajem.
Kazne koje su izrečene Novaku i Obradu Pologu, Petku Inđiću, Šekariću, Krsmanoviću, Ristiću i Mitrašinoviću su, po ocjeni Vijeća, srazmjerne počinjenim dijelima, a tom prilikim su cijenjene sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.
S druge strane, Sudsko vijeće nije našlo dokazanim da je Dragičević po prijemu naredbe Taktičke grupe (TG) Višegrad koje se odnosilo na provjeru učešća muslimanskog stanovništva iz Sandžaka u ratnim dejstvima u BiH za zarobljavanje dao naredbu Bobanu Inđiću, komandiru Intervetne čete u Druoj podrinjskoj brigadi, a koji je sa Lukićem okupio oko 25 ljudi za akciju zarobljavanja, niti su o tome govorli svjedoci.
– Tužilaštvo van razumne sumnje nije dokazalo da je optuženi izdao naredbu Bobanu Inđiću, niti da je izdao bilo kakvu naredbu koja se odnosi na odvođenje i ubistva civila – rekla je sutkinja Jesenković.
Nisu dokazani, prema njenim riječima, ni navodi Tužilaštva, da je Dragičević obavještavan o svemu za vrijeme i nakon ubistava.
Oštećeni su sa imovinsko-pravnim zahtjevom upućeni na parnicu.
Rješenjem suda, Obradu i Novaku Polugi, Inđiću, Ristiću i Mitrašinoviću je određen pritvor u trajanju najduže do devet mjeseci, a Luki Dragičeviću su ukinute mjere zabrane.
Državno tužilaštvo jučer je potvrdilo hapšenje optuženih kako bi bilo osigurano njihovo prisustvo na presudi, te zatraženo produženje pritvora u slučaju osuđujuće presude.
Ranije je u predmetu sa optuženima bio i Boban Inđić, u odnosu na kojeg je postupak razdvojen, dok se Krsmanović i Šekarić nalaze na izdržavanju kazne u odvojenim predmetima koji su vođeni protiv njih. Zbog smrti je obustavljen postupak protiv Vuka Ratkovića, ranije optuženog za zločin u Štrpcima.
Mićo Jovičić, optužen za učešće u otmici i ubistvu putnika iz voza u Štrpcima 1993. godine, postigao je s Tužilaštvom BiH sporazum o priznanju krivnje.
Optužnica u ovom predmetu podignuta je u maju, a suđenje počelo u oktobru 2015. godine.
Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.
Fena