Svake godine 7. aprila obilježava se Svjetski dan zdravlja. Od svog osnivanja na Prvoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava je imala za cilj stvaranje svijesti o određenoj zdravstvenoj temi kako bi se istaklo prioritetno područje od važnosti za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO/WHO), navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Ove godine je to pod jedinstvenim sloganom “Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta za sve”.
Podjednaki uvjeti
COVID-19 teško je pogodio sve zemlje, ali njegov je utjecaj bio najveći na zajednice koje su već bile ranjive. Te su grupe izloženije bolesti, manje je vjerovatno da će imati pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama i vjerovatnije će imati negativne posljedice kao rezultat mjera provedenih za suzbijanje pandemije. Te nejednakosti nisu nove. Iako je svijet vidio poboljšanja u prosječnom nivou zdravlja i očekivanog života i smanjenja prerane smrtnosti, ovi dobici nisu podijeljeni na jednak način među različitim dijelovima društva unutar i među državama. Razlike se uočavaju i u svakom životnom dobu, od ranih godina do kraja života.
To nije samo nepravedno, već je i moguće spriječiti. Zbog toga zdravstveni stručnjaci širom Planete pozivaju vlasti na svim nivoima da osiguraju da svi imaju životne i radne uvjete koji pogoduju dobrom zdravlju. U isto vrijeme, apeliramo na lidere da nadgledaju nejednakosti u zdravlju i osiguraju da svi ljudi mogu pristupiti kvalitetnim zdravstvenim uslugama kada i gdje im trebaju.
Dokazi su jasni: pružanje podjednako dobrog života i djevojčicama i dječacima i rješavanje zdravlja kroz životni put presudno je za dobrobit, razvoj, održivost i otpornost današnjeg društva i budućih generacija. Tokom proteklih 50 godina ovo je izbacilo na vidjelo važne zdravstvene probleme kao što su mentalno zdravlje, briga o majkama i djeci i klimatske promene. Proslavu obilježavaju aktivnosti koje prelaze i sam dan i služi kao prilika da se svjetska pažnja usredotoči na ove važne aspekte globalnog zdravlja, kažu u INZ-u.
Pandemija COVID-19 potkopala je zdravstvene pomake, gurnula više ljudi u siromaštvo i nesigurnost hrane i pojačala rodne, socijalne i zdravstvene nejednakosti. Kampanja ističe ustavni princip SZO-a (WHO) da je “uživanje najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda jedno od temeljnih prava svakog čovjeka bez razlike rase, vjere, političkog uvjerenja, ekonomskog ili socijalnog stanja.”
Činjenice i brojke
Po prvi put u 20 godina, predviđa se porast globalnog nivoa siromaštva i ometanje napretka ka ciljevima održivog razvoja. Do 60% ljudi koji žive u nekim zemljama nema pokrivenost osnovnim zdravstvenim uslugama. Više od milijarde ljudi koji žive u neformalnim naseljima ili sirotinjskim četvrtima suočeni su sa povećanim izazovima u sprečavanju zaraze i prenosa koronavirusa.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane