Socijaldemokratska partija BiH pokrenula je inicijativu za izmjenu 24 zakona koja regulišu osnovno i srednje obrazovanje u BiH, a cilj izmjena je uspostavljanje jedinstvenog predmeta kako bi se osiguralo da sva djeca u okviru istog nastavnog predmeta uče sva tri službena jezika u Bosni i Hercegovini, te kako bi se spriječili pokušaji segregacije na osnovu jezika.
Politički direktor SDP-a BiH Damir Mašić danas je u Sarajevu istakao da su službeni jezici u BiH, prije svega ustavna kategorija, te da je naročito bitno napomenuti da u BiH ne postoje jezici konstitutivnih naroda, nego službeni jezici.
Naveo je kako nije određeno da osoba, na primjer, bošnjačke nacionalnosti mora govoriti bosanskim jezikom, da osoba srpske nacionalnosti mora govoriti srpskim jezikom ili da osoba hrvatske nacionalnosti mora govoriti hrvatskim jezikom.
“Važno je naglasiti da je pravo govornika da svoj jezik naziva onako kako želi. U školama, ne da je moguće, nego je i nužno da se izučavaju sve tri varijacije jezika, sva tri standarda, između kojih je, inače, razlika izuzetno mala”, smatra Mašić.
Kazao je da se zakonskim rješenjem koje nudi SDPBiH omogućava da djeca zajedno slušaju i uče predmet domaćeg jezika, sva tri jezika sa svim standardima i varijacijama, a da se roditeljima i dalje ostavi pravo na koji oni način žele da se ime predmeta, odnosno jezika, upiše u školsku ispravu, đačku knjižicu ili svjedočanstvo.
“Biće im i dalje omogućeno, ili da navedu samo jedan od ta tri jezika, ili da navedu sva tri jezika”, rekao je Mašić, te dodao da se tim prijedlogom nikome ne uskraćuje ni osporava pravo da jezik nazove kako god želi, „dok će djeca imati zagarantovanu vještinu i znanja iz sva tri standarda, što ih kao ljude može samo dodatno obogatiti“.
Mašić je istaknuo da jezici kojim se služe građani u BiH međusobno razlikuju manje od 10 posto, kad je u pitanju jezički materijal i gramatika, što se u lingvistici smatra pretpostavkom za tretiranjem maltene jezika kao istih, „ali mi i dalje poštujemo našu ustavnu činjenicu da imamo tri službena jezika“.
Mašić je naveo da instrukcija ministra Elvira Kazazovića u Kantonu Sarajevu počiva na stavu „nastava na samo jednom jeziku“.
“Svejedno kojem je, kad je jedan, on u startu isključuje ostale”, kazao je Mašić.
Sekretar za javne politike i političke inicijative SDP-a BiH Malik Garibija je, govoreći o pripremamam izmjena 24 zakonska rješenja, naveo da se radi o svim zakonima koji na nivou države, entiteta, Brčko Distrikta BiH i kantona reguliraju pitanje osnovnog i srednjeg obrazovanja.
Po njegovim riječima, suština sva ta 24 zakona se može svesti na četiri ključne tačke. Jedna je da sva djeca, u svim školama u BiH, pohađaju nastavu zajednički i zajednički izučavaju predmet na kome će se izučavati službeni jezici u BiH. Također, da se na tom predmetu izučavaju sve tri jezičke norme, da se uči i bosanski i srpski i hrvatski jezik i književnost u sklopu istog predmeta u svim školama.
“Treća stvar je da se pored svjetske književnosti izučavaju i književnosti autora koji su pismom, jezikom, djelom, porijeklom vezani za prostor BiH. Četvrta stvar je naziv jezika. Ta zakonska rješenja predviđaju da će naziv tog predmeta imati u svom sastavu sva tri službena naziva svih jezika u BiH”, naveo je Garibija.
Istaknuo je da su obavili konsultacije i da „iza tog prijedloga stoji struka, odnosno da su se lingvisti složili da je to dobro rješenje, da je u skladu sa lingvističkim, dakle naučnim normama“.
“Međutim, tu nećemo stati. Danas predstavljamo ovo zakonsko rješenje, a nakon toga idemo u mjesec dana širokih konsultacija, okruglih stolova, sa strukom, sa roditeljima, sa nastavnicima, profesorima… Trudit ćemo se da ispravimo ako ima eventualno još nekih grešaka u tom rješenju, ili da preduhitrimo neke probleme”, kazao je Garibija.
Foto:arhiv
aktuelno.ba/BHRT