U Turskoj su počeli prijevremeni predsjednički i parlamentarni izbori , nakon što se 16. jula prošle godine narod na referendumu izjasnio o uvođenju predsjedničkog sistema vođenja države. Blizu 60 miliona registriranih birača bira predsjednika države među ukupno šest kandidata, a osam partija želi ući u novi saziv turskog parlamenta, prenosi Agencija Anadolija.
Gul: Glasanje protiče u sigurnoj atmosferi i bez nepravilnosti
Ministar pravde Republike Turske Abdulhamit Gul izjavio je jutros kako tokom izbora koji se danas održavaju u toj zemlji do sada nisu zabilježene nikakve nepravilnosti, javlja Anadolu Agency (AA).
”Do sada nismo dobili nikakve informacije o nepravilnostima koje se tiču izbora”, rekao je Gul dodavši kako proces glasanja protiče u mirnoj i sigurnoj atmosferi.
Otvorena birališta
Ukupno 180.065 birališta u cijeloj Turskoj otvoreno je u 08.00 sati, a zatvaranje je najavljeno za 17.00 sati po lokalnom vremenu. Ovo su prvi izbori na kojima se birališta u cijeloj zemlji istodobno otvaraju i zatvaraju jer je u ranijim izbornim procesima bila praksa da na istoku Turske birališta budu otvorena sat ranije.
Glasački listići do pojedinih biračkih mjesta u provincijama na istoku i jugoistoku zemlje prebačeni su helikopterom.
Izbori se održavaju uz pojačane mjere sigurnosti, a preliminarni rezultati izbora očekuju se u izbornoj noći, nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta. Za izbore je u Turskoj registrirano 56.322.632 birača, a među njima je milion i pol mladih koji će prvi put imati pravo glasa. U inozemstvu pravo glasa ima dodatnih 3.047.323 turska državljana, navodi TRT.
Prvi su ovo izbori koji se održavaju u vanrednom stanju uvedenom u toj zemlji, nakon pokušaja državnog udara, u julu 2016.
Favorit za predsjednika je aktuelni šef turske države, Redžep Tajip Erdogan (Recep Tayyip Erdogan) koji je 16 godina pobjeđivao na svim izborima na kojima je učestvovao.
Glasači će moći da glasaju nakon što pokažu svoje lične karte ili bilo koji drugi službeni identifikacioni dokument. U glasačke kabine je zabranjeno ući s kamerama i mobilnim telefonima.
Glasači će glasati na dva odvojena glasačka listića u istom kovertu – jedan za predsjedničke, a drugi za parlamentarne izbore.
Nakon završetka glasanja, prvo će biti prebrojani glasački listići za predsjedničke kandidate.
Za pobjedu na predsjedničkim izborima kandidat mora osvojiti natpolovičnu većinu glasova, a u slučaju da niti jedan kandidat to ne ostvari, za 15 dana će biti održan drugi krug izbora u kojem bi ostala dva kandidata koji u prvom krugu osvoje najviše glasova.
Turski parlament je ranije usvojio paket izmjena i dopuna zakona koje se odnose na usklađivanje normi i provedbu ustavne reforme koja je odobrena na prošlogodišnjem referendumu, a kojom Turska prelazi na predsjednički sistem upravljanja.
Usvojenim paketom usklađen je i Izborni zakon Turske po kojem se održavaju današnji izbori.
Shodno ustavnim izmjenama, ukida se pozicija premijera, a izvršne ovlasti nakon izbora preuzima predsjednik države. Zakonodavne ovlasti i dalje će biti koncentrisane u parlamentu, s tim da će parlament brojati 600, umjesto dosadašnjih 550 zastupnika.
Ko su kandidati?
Osam političkih stranaka učestvuje na parlamentarnim izborima koji uključuju Partiju pravde i razvoja (AK), Republikansku narodnu partiju (CHP), Narodnu demokratsku partiju (HDP), Partiju Huda par, novoformiranu Dobra stranka (IYI), Partiju nacionalističkog pokreta (MHP), Partiju Felicity (Saadet) i Patriotsku (Vatanska) partiju.
Aktuelni predsjednik Erdoan imaće čak pet protivkandidata za funkciju šefa države.
Za predsjednika se kandiduju: Recep Tayyip Erdogan za Narodni savez (Cumhur Ittifaki), koji su formirali turska vladajuća stranka AK i MHP, Muharrem Indže (Ince) za CHP, Selahattin Demirtas za HDP, Meral Aksener za dobru (IYI) Partiju, Temel Karamollaoglu za Felicity (Saadet) i Dogu Perincek za Patriotsku (Vatansku) partiju.
Šta je novo na ovim izborima?
Birače inače na ovim izborima, nakon što su 16. jula prošle godine glasali “za” uvođenje predsjedničkog sistema vođenja države, očekuju novine jer će budući šef države nakon izbora imati značajno šira ovlaštenja, pošto će biti uveden predsjednički sistem rukovođenja državom.
Analitičari smatraju da će to biti suočavanje Erdoana s najvećim talasom opozicije od prve izborne pobjede 2002. godine.
Erdoan je predsjednik od 2014. godine , i bio je prvi popularno izabrani predsjednik Turske. Prije tog mandata, u vremenu od 2003. do 2014,. godine bio je turski premijer. Ako bude izabran za predsjednika, Erdoan će biti prvi lider Turske po predsjedničkom sistemu što, između ostalog znači da ujedno obavlja i funkciju premijera, što je jedna od mnogih novina.
Ovo su prvi izbori na kojima se izborne alijanse formiraju legalno i kroz izborni zakon, što je važno u pogledu rasporeda snaga u narednom parlamentu i odnosa između različitih stranaka unutar i između saveza.
Osam stranaka koje učestvuju na izborima svrstane su u dva velika saveza. Jedan je ”Narodna alijansa” (ili Republikanska alijansa) koju čini vladajuća stranka AK Partija i Stranka nacionalnog pokreta (MHP), a neslužbeno ih podržava i Stranka velikog jedinstva (BBP) koja će predstaviti svoje kandidate na prvoj listi.
Drugi je ”Savez nacije” kojeg čine Republikanska narodna stranka (CHP), glavna turska opoziciona stranka, Dobra partija i Partija sreće, a neslužbeno ih podržava i Demokratska partija koja će predstaviti svoje kandidate na prvoj i drugoj izbornoj listi.
Izvan ove dvije velike alijanse ostaju tri stranke, turska prokurdska Narodna demokratska stranka (HDP) i Domovinska partija YURT-P i Stranka Huda-Par.
Izborne ankete
Ankete ukazuju na to da bi glasanje moglo biti neizvjesnije nego što se predviđalo, sugerirajući da bi Erdoan mogao ući u drugi krug predsjedničkih izbora, a njegova stranka AKP mogla bi izgubiti većinu u skupštini koja broji 600 mjesta. Opozicija veliku nadu polaže u kandidata Republikanske narodne stranke, bivšeg profesora fizike Muharema Indžea (Ince) koji je pozivao turski narod da izabere slobodu ili strah, otvorenost ili ksenofobiju.
Veoma zanimljiva je i jedina ženska kandidatkinja- Meral Aksener predsjednica Dobre stranke koja je na funkciji ministrice unutrašnjih poslova bila samo osam mjeseci. Turska čelična lejdi kako je zovu, obećava vraćanje turskog političkog sistema na stanje prije Erdoanovih promjena.
Očekuje se i da će dva kandidata na marginama- političar Dogu Perincek i islamski orijentirani Temel Karamollaoghlu-zadobiti zapaženu podršku . Tu je i kandidat Narodne demokratska stranke Selahadin Demirtas, koji se, s još 12 parlamentarnih zastupnika te partije, od kraja 2016. godine nalazi u pritvoru zbog optužnica za povezanost s Radničkom partijom Kurdistana.
Više od 600 akreditiranih novinara
Više od 600 predstavnika inostranih medija iz 34 zemlje dobilo je akreditacije od turske Generalne direkcije za štampu i informisanje (BYEGM) za praćenje predsjedničkih i parlamentarnih izbora.
Prema podacima Anadolu agencije BYEGM, u Tursku je stiglo ukupno 635 međunarodnih novinara da prate izbore.
Novinari će na raspolaganju imati press centre u Ankari, Istanbulu i Diyarbakiru, gdje će na ekranima pratiti tok izbora i izbornih rezultata.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Vrhovno izborno vijeće (YSK) zajedno će raditi na rješavanju problema s kojima se noviamri budu susretali.
OSCE prati tok izbora
Skoro 400 posmatrača OSCE-a stigli su u Tursku da prate predsjedničke i parlamentarne izbore, objavila je Agencija Anadolija.
Dvanaest posmatrača OSCE-a -a nalazi se na listi glavnih timova, dok će drugi pratiti objavljivanje ishoda izbora u izbornim institucijama u pokrajinama.
aktuelno.ba/bhrt.ba
Komentari
Komentara
