Njegova noga nikada nije kročila u Bosnu i Hercegovinu, ali stihovi i ideje turskog pisca Mehmeta Akifa Ersoya izuzetno su doprinijele razvoju bosanskohercegovačke kulture. U tuzlanskoj biblioteci „Derviš Sušić“ održana je konferencija na temu „Utjecaj Mehmeta Akifa Ersoya na misao u Bosni i Hercegovini“. Profesor turske književnosti Genc Osman Gecer, prisutnima je približio djelo ovog velikog pisca i mislioca i njegovu povezanost sa Bosnom i Hercegovinom. U svom predavanju Gecer je predstavio primjere tekstova Mehmeta Akifa prevođenih na bosanski jezik pisanih arebicom i objavljenih u listu Misbah koji je bio organ „Udruženja bosanskohercegovačke ilmijje“.
Za predstavljanje Ersoya u Bosni i Hercegovini najviše je zaslužan intelektulac Salih Safvet Bašić. Osim što je pisao o životu i djelu Ersoya on je njegovu misao objavljivanu u turskom naučnom časopisu Sebilurrešad, širio Bosnom i Hercegovinom prevodeći i objavljujući u Misbahu i Yeni Misbahu. Cilj širenja misli ove dvojice intelektualaca, prema Gecerovom istraživanju, je osvijestiti islamski svijet i spasiti ga ljenosti i neznanja. „Nadahnut Akifom, Bašić zaostalost islamskih država, a prije svega muslimana Bosne i Hercegovine, vidi u ljenosti i neznanju“, navodi Gecer. Misbah je po svom osnivanju, 1913. godine, počeo objavljivati tekstove ovog turskog pisca.
Mehmet Akif Ersoy je rođen u Istanbulu 1873. godine. Tokom života je napisao brojna djela velike književne vrijednosti i autor je teksta turske nacionalne himne. Umro je 27. decembra 1936. godine. Njegova najpoznatija djela su Safahat (1911.), Suleymaniye Kursusunde (1912.), Hakkin Sesleri (1913.), Fatih Kursusunde (1914.), Hatiralar (1917.), Asim (1924.), Golgeler (1933.).
Narodna i univerzitetska biblioteka „Derviš Sušić“ Tuzla
aktuelno.ba