Nutricionistica INZ-a preporučuje: Kako se pravilno hraniti tokom ljeta

Svako godišnje doba sa sobom nosi svoje posebnosti i zahtijeva određeni režim prehrane zbog specifičnih potreba organizma pa budući da su nam konačno došli topli ljetni dani, jako je važno svoju prehranu prilagoditi trenutnim uvjetima, kaže nutricionistica Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) Maja Trifković.

Voda je uvijek najbolja tekućina

– Povišene ljetne temperature, koje rezultiraju povišenom temperaturom tijela, a potom i znojenjem, mogu dovesti do pretjeranog gubitka tjelesnih tekućina, odnosno dehidracije tijela. Simptomi dehidracije tijela su: glavobolja, suha koža, suha usta i jezik s gustom slinom, ubrzani otkucaji srca, grčevi u nogama i rukama, mučnina, povraćanje… Na dehidraciju su posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenog imuniteta. Stoga je ljeti, prije svega, jako važno voditi računa o pravilnoj i dovoljnoj hidraciji organizma, kaže Trifković.

U INZ-u navode da, osim vodom, povećane potrebe za tekućinom ljeti možemo nadoknaditi i svakodnevnim unosom voća i povrća bogatog vodom (lubenica, jagoda, breskva, paradajz, krastavac, paprika, zelena salata,…) te cijeđenim nezaslađenim voćnim sokovima, aromatiziranim vodama, izotoničnim napicima, fermentiranim mliječnim proizvodima niskog udjela masti, ali i supama i povrtnim čorbama, koje će ujedno nadoknaditi i znojenjem izgubljene elektrolite. 

– Naravno, voda je najbolje piće za rehidraciju, bez dodatnih kalorija. Trudite se tokom ljetnih mjeseci piti minimalno 8-10 čaša vode dnevno, tvrde stručnjaci.

Osim o dovoljnoj hidraciji organizma, ljeti treba voditi računa i o tome da naša prehrana bude usmjerena na laganu, lakše probavljivu hranu, bogatu vlaknima. Upravo ljeti, organizam prirodno traži lako probavljivu prehranu, bogatu vitaminima, mineralima i vodom, a s manjom količinom masnoća.

Potrudite se u svoje ljetne jelovnike svakako uvrstiti što više sezonskog voća i povrća, kojeg u ovom dijelu godine, ima u izobilju. Preporučuje se konzumiranje više laganih obroka na dan (tri glavna obroka i dva međuobroka) radi ubrzanja metabolizma i poticanja probave te maksimalne iskoristivosti unesenih namirnica, povećanja energije i vitalnosti.

– Neka vaši obroci izgledaju što šarenije, pripremajte što više laganih povrtnih salata za prilog, ali i kao glavno jelo uz dodatak integralnih žitarica, mahunarki, mesa peradi ili ribe. Također, pripremajte razne voćne salate od voća svih boja, kako biste se opskrbili i dovoljnom količinom antioksidanasa, koji nam ljeti posebno trebaju u borbi protiv slobodnih radikala, nastalih kao posljedica izlaganja štetnom sunčevom zračenju, kaže Trifković.

Ljeti svakako treba izbjegavati obilne obroke, prženu, masnu i teško probavljivu hranu, preslanu i prezačinjenu hranu, suhomesnate proizvode i industrijski prerađenu hranu, kao i zaslađene i gazirane sokove, alkoholna pića i pića bogata kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma.

Ljeto je idealno za skidanje kilograma

Masna i teško probavljiva hrana opterećava probavu, uzrokuje pojačano znojenje te može dovesti do dehidracije, a na kraju i do nakupljanja viška masnog tkiva, što nikom ne treba u vrućim ljetnim danima.

– Ukoliko ljeto dočekate s viškom kilograma, ne trebate se brinuti – ljeto je idealno godišnje doba za skidanje kilograma jer nudi bezbroj aktivnosti na otvorenom od šetnje, trčanja, rolanja, vožnje biciklom, plivanja te brojnih drugih aktivnosti, koje će vam, uz uravnoteženu i laganu ljetnu prehranu, pomoći da brže i lakše skinete višak kilograma, ali i da poboljšate svoj imunitet i opće zdravstveno stanje, kaže Trifković. 

Iz Instituta upozoravaju da zbog visokih temperatura ljeti posebno treba paziti na lako kvarljivu hranu i njeno pravilno skladištenje. Naročito treba obratiti pažnju na namirnice kao što su svježe meso i riba, jaja, majoneza, paštete, kolači i slično.

U vožnji ili prilikom odlaska na izlet koristite prijenosne hladnjake za pravilno skladištenje hrane. Voće, povrće, ruke i površine na kojima se priprema hrana treba uvijek dobro oprati, zaključuju iz INZ.

aktuelno.ba

 

Komentari

Komentara