Nakon potpisivanja bilateralnog sporazuma između bh. i njemačkih institucija, u Njemačku su stigle prve njegovateljice iz BiH. Želja za dobijanjem posla im se ostvarila, ali tu je i nostalgija – nedostaju im najbliži.
Mirela Kotorić i Jasmina Borojević od sredine septembra 2013. godine rade u Heilig-Geist bolnici u Kelnu.
Još uvijek su pune utisaka stečenih u novoj okolini, kaže Mirela koja je u Köln došla iz Kotorskog kod Doboja: „Prvi utisak je da je sve prelijepo. Noviji su, naprimjer, aparati nego kod nas u BiH”.
Gostoprimstvom njemačkih kolega bila je oduševljena i 26-godišnja Jasmina Borojević „Baš smo dobro prihvaćeni. Ne osjetim ni najmanju razliku u ophođenju prema nama zato što smo došli iz druge zemlje. ”
Njihova šefica Susanne Krey, voditeljica odjela za njegu bolesnika u kelnskoj Heilig-Geist bolnici, lično se založila da zaposli upravo njegovateljice iz BiH. Kako kaže, jedna njena radna kolegica joj je rekla da mnogi kvalifikovani njegovatelji iz BiH žele doći u Njemačku i da većina dobro govori njemački jezik. Suzanne Krey je mjesecima savladavala birokratske prepreke i na kraju zaposlila Mirelu i Jasminu.
U Kölnu ih je lično dočekala: “Ostala sam bez riječi i bila sam dirnuta koliko dobro govore njemački, a tek im je 20 i nešto godina. Čitala sam u aplikaciji da jezik znaju ali kada su progovorile…, za mene je to bio divan doživljaj.“
Poznavanje jezika – glavni preduvjet za posao
Ona navodi da je upravo poznavanje jezika jedan od glavnih preduvjeta za pronalazak posla u Njemačkoj.
Pored toga, kako kaže, svi kandidati u BiH moraju imati završen 4. stepen medicinske škole. Ona ističe da i sa tim zvanjem postoje izvjesne razlike između obrazovanja stečenog u BiH i Njemačkoj. To je uvidjela kada su Mirela i Jasmina počele da rade, jer kako kaže, u Njemačkoj je medicinsko obrazovanje više orijentirano na praksu.
S obzirom da Heilig-Geist bolnica u Kölnu planira dovesti još više njegovatelja iz BiH ali i iz drugih zemalja, uprava bolnice je odlučila da otvori radionicu za njihovo dodatno obrazovanje i prilagođavanje njemačkim standardima njegovanja bolesnika.
Nostalgija…
Mirela i Jasmina su sretne što trenutno dijele stan koji im je ova bolnica privremeno i besplatno stavila na raspolaganje.
Na taj način je i manja nostalgija za rodbinom u BiH. Jasmina se ipak nada da će uskoro boravišnu vizu u Njemačkoj uspjeti dobiti i njen suprug, jer joj on najviše nedostaje: “Viđamo se otprilike svaka dva mjeseca po sedam, deset dana. Razdvojen život mi pada najteže…”
I Mireli nedostaje porodica koja je ostala u BiH, ali i neke navike i običaji: „Da kod nekog sjediš kod kuće i piješ kafu. Ovdje se nekako usput srećeš sa ljudima ako imaš vremena. Kod kuće sam imala više vremena za takve susrete. Ovdje nemaš vremena, a nemaš ni s kim.”
Kolege nostalgiju ne mogu kompenzirati ali je kako navodi, sretna što je tako ljubazno primljena: „Odnos je prijateljski ali se ipak zna hijerarhija”.
“Plata nije visoka ali je dovoljna”
Radom bh. njegovateljica su zadovoljni i pacijenti. Ruth Robei je kako kaže, sa stranim njegovateljima ponekad imala i loših iskustava. Sa radom Jasmine Borojević ona je vrlo zadovoljna: „Jasmina svoj posao, koji dobro i vrlo spretno radi, shvata ozbiljno.”
Njegovatelji u Njemačkoj ne zarađuju mnogo. Osnovna bruto plata je određena tarifnim ugovorom i iznosi između 1900 i 2200 eura. Od toga se moraju platiti porez i razni socijalni izdaci i osiguranja. Mirela i Jasmina su kako ističu, za početak vrlo zadovoljne primanjima: “Dovoljno je za normalan život – bez pretjerivanja ali i bez gladovanja”, kaže Mirela Kotorić.
Susanne Krey napominje da je vrlo bitno prije dolaska u Njemačku i stupanja u radni odnos njegovatelja, individualno sagledati svoje životne okolnosti. “Život u velikim gradovima dosta je skup, pogotovo stanarine koje su u posljednjim godinama drastično porasle.”
Sretna je kako kaže, da je nakon brojnih birokratskih prepreka uspjela zaposliti dvije njegovateljice iz BiH. I sama je kako navodi, ranije imala predrasude prema stranom medicinskom osoblju, jer nije znala kako će se ophoditi prema pacijentima: „Sada sam sretna jer njih dvije su jako otvorene, i prilagodile su se našem načinu govora, tako da ne postoje nikakvi problemi u međusobnoj komunikaciji”.(deutsche welle)