U organizaciji Bošnjačke kulturne zajednice “Ihlas”, a u sklopu manifestacije “Dani bošnjačke kulture Brčko 2019.”, večeras je u Brčkom održana promocija knjige “Tragom drevnih Bošnjana – Bosanska država i nacionalni identiteti kroz historiju” autora Tanera Aličehića i Đenana Galešića.
Riječ je o djelu dvojice plodnih autora koja je izazvala veliko interesovanje u bosanskohercegovačkoj i regionalnoj javnosti.
MN: Zatiranje Bosne
Promocija je održana pod pokroviteljstvom Vlade Brčko Distrikta, a, ujedno, bila je dobra prilika za dijalog autora knjige i građana Brčkog.
Cilj knjige jeste, kako su kazali autori, prepoznati sve zablude i laži koje su imale samo jedan zadatak, a to je da se „zatre trag bosanskoj državi njenom narodu i bogatom kultunornom i historijskom naslijeđu toga naroda“.
„Mnogi ljudi su skupo platili činjenicu da su se bavili, kulturom, historijom, tradicijom i identitetom bosanskog naroda“, podvukao je Aličehić.
Nadalje, kazao da je u Bosni uvijek živio jedan te isti narod i da se stoljećima nazivao Bošnjacima, Bosancima, Bošnjanima.
“Narod je zajednica koja se okuplja oko nekog zajedničkog elementa, najčešće porijekla, jezika, kulture, a u slučaju nekih naroda (Srba i Hrvata) i na osnovu religijske pripadnosti. Ako ćemo tumačiti narod kao ljude istog ili veoma bliskog porijekla, istog jezika i iste kulture, nema nikakve dileme da u Bosni živi jedan narod”, kazao je Aličehić, te dodao:
“Međutim, kada su u pitanju srpska nacionalna ideologija, poveznica za njih je bila crkvena, religijska pripadnost. Tu su počeli problemi Bosanaca, Bošnjaka, koji su se dodatno pogoršali kad su srpske nacionalne vođe na prijelazu sa 19. na 20. vijek, počeli raditi na strategiji stvaranja tzv. velike Srbije, za koju nikada nisu uspostavili jasne granice. Posljedica svega je da se i danas upotreba “etničkog” (bolje rečeno vjerskog) čišćenja ostala dio državnih politika”.
Galešić podsjeća da je u 19. vijeku, u doba buđenja nacionalnih osjećaja i formiranja nacija na zapadnom Balkanu, Bosna egzistirala kao vrlo postojana i dobro organizirana pokrajina Osmanskog Carstva.
“Njen identitet prvenstveno je teritorijalni, pa tek onda etnički i vjerski. Postojanje tradicionalnog osjećaja bosanstva kod stanovništva, bez obzira na religijsku pripadnost, bilo je urušavano, prvo prodiranjem srpskog aspiracijskog nacionalizma na bosansku teritoriju, a potom i hrvatskog aspiracijskog nacionalizma. Konsekvence njihovog djelovanja ogledaju se u tome da se pravoslavno i katoličko stanovništvo Bosne sve više poistovjećuje sa Srbima i Hrvatima i veže za svoje nacijske centre izvan Bosne”, navodi Galešić.
aktuelno.ba
Komentari
Komentara
