Švicarac Silvio Wernle posjetio je Bosnu i Hercegovinu u ljeto 2012. godine. Bila je to njegova prva posjeta BiH, a početna destinacija bio mu je Stolac, pitoreskni gradić na rijeci Bregavi.
Tekst objavljen u rubrici ‘Šta drugi pišu’ preuzimamo s prijateljskog portala Al Jazeera.
Piše: Snježana Mulić-Softić
Dok je sa grupom turista šetao gradićem, u svoje dvorište pozvao ih je, kaže, jedan beg.
“U dvorištu je radio na čišćenju u ratu porušenih zidova svoje kuće. Pozvao nas je da jednostavno ulazimo u njegov privatni posjed, bilo je to nešto posebno. Sjeli smo sa begom za sto i on nam je pričao o svojoj, po cijelom svijetu, rasutoj familiji”, priča Silvio. Kaže da je beg, koji ih je primio u svojoj bašti, ustvari Fahrudin Rizvanbegović, nekadašnji ministar obazovanja, nauke, kulture i sporta bh. entiteta Federacija BiH, a što je naknadno saznao.
Natacha Nisic iz Pariza, također je ljetos turistički boravila u Bosni i Hercegovini. Bila je, kaže, na njenim planinama, poljanama, šumama, ali i u gradovima.
“Zvučat će kao kliše ako kažem da je BiH jedino mjesto u Evropi gdje se miješaju kulture, ali to je istina. I to je vidljivo, to je ono što njeni građani moraju čuvati i njegovati kao pravo bogatstvo. Ljudi su tako znatiželjni i gostoljubivi. Bosnu vrijedi posjetiti, biti u njoj i vraćati joj se”, kaže Natacha.
I Alberta Knapp iz Austrije je puna lijepih utisaka iz BiH, koju je posjetila dva puta – u ljeto 2010. i u zimu 2012.
“BiH zaista ima šta pokazati. Ljudi su susretljivi, ljubazni. Iznenađena sam koliko mladih, pa i starijih ljudi, govori engleski jezik, neki i njemački. Hrana je prekrasna”, kaže Alberta.
Pozicioniranje na turističkoj mapi
Slično mišljenje o gostoprimstvu Bosanaca i Hercegovaca ima i Svjetski ekonomski forum, koji je prepoznao ovu vrlinu i BiH svrstao na osmo mjesto najgostoljubivijih zemalja svijeta.
U istraživanju koje je obuhvatilo 140 zemalja, BiH je svrstana u sami vrh liste, sa ukupnom ocjenom 6,6 od sedam maksimalnih poena.
“Svako visoko rangiranje Bosne i Hercegovine je izuzetno značajno. Nažalost, ne možemo se pohvaliti ‘visokim mjestima’ u najrazličitijim kategorijama. Osmo mjesto među najgostoljubivijim zemljama svijeta predstavlja izuzetnu promociju Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije, ali i i snažan poticaj svim turističkim djelatnicima”, kažeAsja Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornica Turističkog udruženja u BiH.
Dodaje da je BiH za gostoljubivost lokalnog stanovništva i uposlenih u turističko-ugostiteljskom sektoru također dobijala najviše ocjene u istraživanjima zadovoljstva turista koje su provodili Turistička zajednica FBiH, Ekonomski institut Sarajevo i Institut za turizam Zagreb.
I u Turističkoj organizaciji bh. entiteta Republika Srpska zadovoljni su ovim plasmanom.
“Svakako da ovakva pozicija ‘baca’ jedno pozitivno svjetlo na našu turističku ponudu i unapređuje naš imidž i potrebno je da je iskoristimo kao motiv u nastojanjima da se što bolje predstavimo na inostranom turističkom tržištu. Naša turistička ponuda polako se pozicionira na turističkoj mapi regiona, Evrope, pa i šire, i u narednom periodu svakako bismo trebali dosta raditi na razvoju regionalnih turističkih proizvoda i ponude, jer je to ključ uspjeha u promociji i predstavljanju prema trećim turističkim tržištima”, kažu iz Turističke organizacije RS-a.
Međutim, u bh. turizmu nije sve tako sjajno, pa je gostoljubivost zapravo taj segment koji popravlja opću sliku. To priznaju i zaposleni u ovoj oblasti.
“Činjenica da turistički radnici gostoljubivošću i iznimnim trudom da ugode svojim gostima, premošćuju brojne nedostatke turističke ponude naše zemlje”, kaže Asja Hadžiefendić-Mešić.
U istu ograničavajućih faktora razvoja bh. turizma ona ubraja: “loš imidž Bosne i Hercegovine u svijetu; nepostojanje strategije, zakonske regulative i ministarstva za turizam na državnom nivou; nedovoljno izgrađenu turističku infrastrukturu, neprilagođenu standardima i očekivanjima stranih turista; veoma lošu saobraćajnu infrastrukturu; nedostatak niskotarifnih aviokompanija; neodgovarajuće standarde kada je u pitanju vrednovanje kvaliteta usluga u turističko-ugostiteljskom sektoru; nedovoljnu ili čak lošu edukacija turističkog osoblja; izuzetno mala finansijska sredstva koja se izdvajaju za promociju turističke ponude; nepostojanje značajnih domaćih turoperatora; nepovoljan ambijent za inostrana ulaganja i svjesno guranje turizma u sivu zonu ekonomije”.
Negativne strane bh. turizma svakako osjete i turisti.
Silvio Wernle kaže da, koliko god da je bio oduševljen gostoprimstvom u Stocu i ostatku BiH, utoliko je nekim stvarima bio i razočaran.
“Iako sam Stolac, sticajem okolnosti posjetio na Dan grada, što sam također kasnije saznao, nisam osjetio prazničnu atmosferu, osim što sam bio iznenađen velikim brojem zastava iz susjedne države, a koje su krasile svaku žicu i izlog u gradu. Osim toga, evidentno je da vlast ne ulaže u gradsko jezgro i turističke lokacije.”
Njegovi roditelji, Tobias i Marija, koji u zadnjih nekoliko godina dovode grupe turista iz Švicarske u BiH, kažu da su sve njihove grupe bile oduševljene gostoprimstvom, prirodnim ljepotama, uslugama u većini privatnih ugostiteljskih objekata, ali da je bilo i izuzetaka, kao kada je grupa arhitekata iz grada Zug posjetila Mostar.
”Bilo je to u ljeto 2012. Smjestli smo se u mostarskom hotelu Bristol, a sobni klima-uređaj nije bio dorastao vrućini od 82 stepena – 41 stepena na istočnoj i 41 na zapadnoj strani”, kaže pomalo u šali Tobias Wernle.
Česte posjete BiH sa grupama turista, ovog nastavnika historije iz Basela, kaže, pretvorili su u pravog turističkog radnika sa istančanim osjećajem za dobro i loše u toj branši.
“Nikad nismo naišli na turističku gužvu na Ostrošcu, u Vranduku ili Kraljevoj Sutjesci, pa ni u Počitelju ili u Stocu. To su mirni turistički biseri za videogurmane i zaljubljenike”, kaže Tobias Wernle, napominjući kako bi turistički djelatnici u BiH trebali zapravo poraditi na promociji tih mjesta.
Austrijanka Alberta Knapp, kaže da je, kada je u ljeto 2010. vidjela kako su lijepe bh. planine, odlučila doći i u zimskom periodu – na skijanje. Međutim, tada se razočarala.
“Iako ima veliki potencijal za zimski turizam, BiH to ne zna iskoristiti.Njena vlast jednostavno mora uložiti više novca u infrasturkturu, prilazne puteve do planina, skijaške staze, liftove… Nervirala me stalna gužva pred ski-liftovima, a da ne pričam o malom broju toaleta. Također sam iznenađena arhitekturom na planinama. Neke građevine jednostavno ne idu uz borove i planinske vrhove i građevinci i arhitekti moraju voditi računa i o tome, inače turisti će biti zbunjeni, to će ih otjerati”, kaže Knapp.
Ipak, u Turističkom udruženju BiH gaje optimizam.
Kažu da BiH na malom prostoru nudi najrazličitije oblike turizma, od kulturno-historijskog i avanturističkog, preko vjerskog, pa do zdravstvenog i da je to privredna grana koja stalno iskazuje rast.
“Uz sve probleme, prihod BiH od turizma je u 2013. iznosio milijardu i 15,6 miliona KM [508 miliona eura]. Turizam iskazuje stalni rast i on može biti važan faktor ekonomskog oporavka zemlje, ali i snažan generator za njen privredni prosperitet”, kaže glasnogovornica Turističkog udruženja BiH, napominjući kako se nada da će uskoro bh. turizam zabilježiti pozitivne ocjene i na osnovu drugih kriterija, a ne samo gostoprimstva.
Radiosarajevo.ba – aktuelno.ba
Komentari
Komentara
