Kolokvij “Hafiz dr. Salih-ef. Sivčević – istaknuti alim i pedagog (1885-1943)”, povodom 80 godina od preseljenja na ahiret, bit će održan u četvrtak, 21. decembra 2023. godine.
Na skupu će se obratiti muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, a o ovom istaknutom alimu govorit će: hafiz Nedžad Vehabović (Život i djelo hafiza dr. Salih-ef. Sivčevića), dr. Sead Seljubac (Hafiz dr. Salih-ef. Sivčević i reforme Medrese) i prof. dr. Izet Šabotić (Društvene okolnosti u kojima je živio i djelovao hafiz dr. Salih-ef. Sivčević).
Kolokvij će biti održan u Amfiteatru Behram-begove medrese u 17 sati.
Hafiz dr. Salih-ef. Sivčević, rođen je 1885. godine u Vražićima (općina Čelić), kao najmlađe dijete Abdulkerima i Begije Kovačević. Potječe iz bogate zemljoradničke porodice. Godine 1897., kao dječak od 12 godina upisao se u Čačak-medresu u Brčkom, koju je uspješno završio. Na školovanje u Istanbul odlazi 1903. godine. Sivčević se 17 godina školavao i studirao islamske nauke u Istanbulu; od idžazetname koju mu je 1914. godine izdao muderis hafiz Mehmed Teufik, preko diplome potpisane 1918. godine od strane 10 nastavnika Darul hilafe (Reformirane velike teološke škole) do specijalizacije na Sulejmanijji (Velika reformirana teološka škola za doktorat). I pored primamljivih ponuda za visoke vjerske funkcije u Turskoj, ispunjen nostalgijom za rodnim krajem, vraća se u Bosnu, u tada malu kasabu Tuzlu.
Za upravitelja Behram-begove medrese u Tuzli postavljen je 1922. godine. Odmah je pokazao upornost, znanje i savjesnost u obavljanju poslova koji su mu povjereni. Došavši u Medresu, zatekao je u njoj organizaciju i sistem obrazovanja uobičajen u svim medresama Turske carevine. Usljed nepovoljnih društvenih i političkih prilika za muslimane Bosne i Hercegovine, stalno je opadao interes za upis u Medresu, a samim tim i broj učenika. Uvidjevši opasnost od zatvaranja Medrese, inspirisan reformatorskim idejama školskog sistema Osmanske carevine, potrebama i saznanjima o novom tipu obrazovanja učenika, kako u vjerskim tako i svjetovnim disciplinama, odlučio se na široku reformu Medrese.
Pored aktivnosti na reformi Medrese i izvođenja nastave iz arapskog, turskog jezika i vjerskih nauka, bio je aktivan i na širem vjerskom obrazovanju stanovništva. Po pozivu džemata držao je dersove na godišnjim seoskim dovama, kišnim dovama, na dovištima cijele sjeveroistočne Bosne.
Bio je član Hodžinske kurije i Ulema medžlisa. Također, hafiz Sivčević je bio član nekoliko udruženja koja su se bavila kulturnim i humanitarnim radom. Sivčevića je pratio glas pricipijelnog, odgovornog i odvažnog rukovodica, ali i strogog i nepopustljivog pedagoga, koji je mnogo ulagao u vjerski odgoj učenika. Hafiz Salih-ef. Sivčević je umro u Tuzli, 28. marta 1943. godine.
